54.159.252.103 US
 

Papa Ivan Pavao II. treći put u Hrvatskoj

Piše:
četvrtak, 29.5.2003. 13:56
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

TREĆI pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, koji je istodobno njegovo 100. putovanje u inozemstvo, bit će vremenski najduži i sadržajno najbogatiji.

Papa će od 5. do 9. lipnja, uz mnoge druge aktivnosti, predvoditi na otvorenom četiri mise - u Osijeku, Rijeci, Zadru i Dubrovniku, gdje će proglasiti blaženom Mariju Propetog Isusa Petković.

Papa Ivan Pavao II. prvi je put posjetio Hrvatsku kao "hodočasnik pomirenja", od 10. do 11. rujna 1994. Time je ostvario želju koju je dugo nosio u srcu i koju je iznosio u susretima s hrvatskim biskupima i hodočasnicima. To je istodobno bio prvi službeni posjet jednog pape Hrvatskoj.

Papa je došao u Hrvatsku kad je Zagrebačka nadbiskupija slavila 900. obljetnicu i dok je još trajala agresija na Hrvatsku.

Nakon što je krakovski nadbiskup Karol Wojtyla 16. listopada 1978. postao papa, dolazi do punog izražaja njegova naklonost prema Crkvi u Hrvata i hrvatskom narodu.

Prigodom proslave "Branimirove godine" šalje papa Ivan Pavao II. vlastoručno pismo u kojem ističe, "sjećajući se prošlosti, budite zauzeti graditelji vedre kršćanske budućnosti".

Godine 1983. zagrebačkoga nadbiskupa Franju Kuharića ogrnuo je kardinalskim grimizom, a 1987. služio je u Castel Gandolfu misu na hrvatskom jeziku za hrvatske hodočasnike.

Za susreta s biskupima iz bivše Jugoslavije 1989. govorio je o poštivanju ljudskih sloboda.

Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman prvi je put 11. listopada 1990. službeno pozvao papu Ivana Pavla II. da posjeti Hrvatsku.

Obraćajući se vjernicima na Trgu sv. Petra 27. siječnja 1991., rekao je: "Vidim veliki natpis Hrvatska, želim reći hrvatskoj braći da svakodnevno molim za njihov narod i njihovu domovinu".

Papa je 26. travnja 1991. primio hrvatske hodočasnike rekavši, među ostalim, "da svim narodima treba biti osigurano poštivanje njihove samobitnosti".

Za svog boravka u Pečuhu 17. kolovoza 1991. okupljenim Hrvatima Papa kaže: "Blizak sam vašim zakonitim težnjama".

I konačno sve ono što je Papa navještao dogodilo se 13. siječnja 1992. - Sveta Stolica priznala je Hrvatsku.

Dvije godine zatim Papa je stigao u svoj prvi pohod Hrvatskoj, kada se, osim s crkvenim dostojanstvenicima, susreo i s najvišim državnim dužnosnicima, s predsjednikom Franjom Tuđmanom na čelu.

Papa je tom prigodom istaknuo kako je nužno promicati kulturu mira "nadahnutu osjećajem tolerancije i univerzalne solidarnosti".

Na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna 1994., na kojem se okupilo gotovo milijun ljudi, Papa je rekao kako mir na Balkanu nije utopija, štoviše on se nameće kao perspektiva povijesnog realizma.

Posluživši se metaforama rijeka Save i Dunava, Papa je tada pozvao na "put jedinstva i mira koji nitko ne smije izbjegavati".

Na odlasku iz Hrvatske u svom govoru u zagrebačkoj zračnoj luci Papa je rekao: "U ovom trenutku, kad se ponovno vraćam u Vatikan sa sobom, kao uspomenu, nosim vaše lice, vaše oči u kojima sam čitao žarku želju da se sadašnjica popravi i da budućnost procvjeta. Svima, posebno mladeži, još jednom dovikujem: budite hrabri!"

Drugi pohod Papa je ostvario od 2. do 4. listopada 1998., kad je pohodio Zagreb, u Mariji Bistrici proglasio blaženim Alojzija Stepinca, posjetio Split u povodu 1700. obljetnice grada te svetište Gospe od Otoka u Solinu.

Pri dolasku u zagrebačkoj zračnoj luci Papa je rekao da dolazi k nama kao hodočasnik Evanđelja, slijedeći stope prvih svjedoka vjere.

Najavio je kako će taj posjet biti u znaku pobožnosti hrvatskog naroda prema Presvetoj Bogorodici. Tada je poručio kako je životno važno da hrvatski narod ostane vjeran svojim kršćanskim korijenima.

Sljedećeg dana, 3. listopada, u hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici, gdje se okupilo više od 500.000 vjernika, dogodio se povijesni događaj za hrvatski narod - proglašen je blaženim Alojzije Stepinac.

Tada je Papa rekao kako se u osobi novog blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom 20. stoljeća, obilježena trima velikim zlima - fašizmom, nacizmom i komunizmom.

Stepinac je dobro znao da se, kako je istaknuo Papa, ne može popuštati kad je u pitanju istina jer istina nije roba kojom se može trgovati.

Trećeg dana posjeta Papa je održao misu na splitskom Žnjanu, gdje ga je dočekalo oko pola milijuna ljudi.

"Odluka vaših otaca da prihvate katoličku vjeru", rekao je tada Papa, obvezuje i današnje naraštaje, u novom društvenom i političkom ozračju.

"Opravdano je sada, dolaskom slobode i demokracije, očekivati novo proljeće vjere u ovim hrvatskim krajevima", napomenuo je.

Posebno dirljiv bio je susret s mladima u svetištu Gospe od Otoka. Tada je poručio mladima da ne vjeruju onima koji obećavaju lagana rješenja.

"Bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko", rekao je Papa, i na kraju s mladima otpjevao na hrvatkom jeziku: "Rajska Djevo Kraljice Hrvata".

Završetak drugog pohoda Hrvatskoj ostao je urezan u sjećanja i zbog Papinih riječi: "Cijena demokracije je velika. Novac kojim se plaća ta cijena izrađuje se od plemenitih kovina čestitosti, razboritosti, poštivanja bližnjeg, požrtvovnosti, strpljivosti. Misliti da se ta cijena može platiti nekim drugim novcem, znači izvrgnuti se opasnosti pada pod stečaj".

Papa će za trećeg pohoda Hrvatskoj uputiti zacijelo nove poruke, ali će zasigurno, kako se drži u javnosti, željeti znati koliko su njegove ranije poruke postale sastavnicama našeg života i rada.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije