Foto: Nikola Šop/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno zadnjeg dana siječnja i prvog dana veljače, pokazuje daljnji trend smanjenja izborne potpore SDP-u, stagnaciju HDZ-a, te porast broja neodlučnih birača. Ocjena za rad Vlade kao i potpora njezinoj politici i dalje bilježi negativan trend. Paradoksalno, istovremeno je predsjednik najveće oporbene stranke najnegativniji političar u zemlji.

Josipović i dalje uvjerljivo najpozitivniji

Na ljestvici stranačkih preferencija SDP je na prvom mjestu, ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom veljače bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 25,7 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26, ili najviših 34 posto iz veljače prošle godine). Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspio zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,1 posto (prema 19,2 iz siječnja; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,8 posto (prema 9,7 iz siječnja; najbolji rezultat zabilježen je u prosincu - 10,2 posto).

Slijede HDSSB, HNS, HSS, NL Ivana Grubišića, HSP, HSLS, HSU, HSP dr. Ante Starčević i IDS. Ostale stranke su imale izbor ispod jedan posto te su zabilježile skupni izbor od dva posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (22,9 posto; prema prošlomjesečnih 21,4), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40 posto od ukupnog uzorka).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 40,4 posto izbora (prošli mjesec 40) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,4 posto (prošli mjesec 7,2), dok je premijer Milanović na trećem mjestu s izborom od pet posto (prošli mjesec 6,2). Prvi je put na četvrto mjesto zasjeo don Ivan Grubišić koji je najpozitivniji političar u zemlji za 3,5 posto sugovornika. Željko Rohatinski je sad na petom mjestu s izborom od 3,1 posto, a slijedi ministar financija Slavko Linić s izborom od 2,9 posto (prije mjesec dana 3,5). Među deset najpozitivnijih političara još su Jadranka Kosor, Milan Bandić, Tomislav Karamarko i Vesna Pusić.

Karamarko negativniji od Sanadera i Čačića
 
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara po prvi je put zauzeo Tomislav Karamarko koji je u posljednjih dvanaest mjeseci bilježio stalni porast negativnog doživljaja, što je kulminiralo u jeku stranačke klauzure, ali i u vremenu najlošije percepcije vladajuće politike. S izborom od 18,5 posto Karamarko je pretekao svog nekadašnjeg šefa u Vladi Ivu Sanadera koji je najnegativniji hrvatski političar za 17,7 posto hrvatskih građana/ki. Bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, što je moglo imati utjecaja i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 12,4 posto izbora drži treće mjesto. To mu mjesto opasno "ugrožava" njegov nekadašnji kolega u Vladi i ministar financija Slavko Linić koji je najnegativniji za 11,5 posto ispitanika/ca koji je u ovomjesečnom istraživanju pretekao i svog stranačkog šefa i premijera Milanovića koji je s izborom od 11,1 posto na petom mjestu. Slijede "svi političari", kao zasebna kategorija odgovora, ministar Željko Jovanović, Željko Kerum, Vladimir Šeks i Vesna Pusić.
 
Redoslijed na vrhu ljestvica s pozitivnim i negativnim doživljajem hrvatskih političara potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 76,8 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 84 posto građana/ki (prema 82 iz siječnja), dok je negativan za 7,2 posto (prije mjesec dana 11). Zoran Milanović je pozitivan za 45,5 posto ispitanika/ca (u siječnju 46), a negativan za 41,3 posto (u siječnju 41). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 4,2 postotna poena. Tomislav Karamarko pozitivan je 17,7 posto građana/ki (u siječnju 19,5), dok je za njih 69,1 posto negativan (u siječnju 63,5). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 51,4 postotna poena. Tako je šef HDZ-a po negativnoj percepciji nadvisio bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića koji je netto negativan 49,2 postotna poena (prije mjesec dana 47,3). Čačićev pozitivan doživljaj ovaj mjesec iznosi 18,9 posto (prije mjesec dana 19,7), a negativan 68,1 posto (prije mjesec dana 67). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku, samo malo slabiji za Dragutina Lesara, a slijede Ivan Grubišić, Ruža Tomašić i Branko Hrg.

Pogoršanje ekonomskog stanja najvažnija tema prošlog mjeseca, seksualni odgoj ovaj put na drugom mjestu

U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: gospodarska kriza u zemlji (uključujući veliki pad industrijske proizvodnje, poskupljenja, rast nezaposlenosti) s izborom od 27 posto te rasprave i sukobi zbog zdravstvenog i seksualnog odgoja (21,1 posto). Od ostalih događaja izdvajaju se rukometna bronca na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj, nastavak zategnutih odnosa i slovenskog otezanja s potpisivanjem pretpristupnog ugovora, uvođenje fiskalnih blagajni, rasprave o uvođenju dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru, eksplozije u Zagrebu i uhićenje počinitelja, snježno nevrijeme i poplave u zemlji i posjet premijera Milanovića Beogradu. Zanimljivo je da su sve silne rasprave, sukobi i angažman Crkve i nevladinih organizacija u osporavanju sadržaja i načina utvrđivanja prijedloga Zakona o strateškim investicijama zabilježile izbor za događaj mjeseca kod svega 1,8 posto hrvatskih punoljetnih građana/ki.

Vlada u svom trinaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru Saboru uživa potporu 35,7 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 36,6 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 49,4 posto građana (prema 48,9 iz prosinca) uz 14,9 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35,7 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je za drugu godinu mandata započela s mršavom dvojkom (2,31), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,1.