U ČETVRTAK istječe rok kojega je Iranu odredilo Vijeće sigurnosti UN-a koje od te zemlje traži suspenziju obogaćivanja urana.

Budući je iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedžad i u četvrtak, na dan istjeka roka, ponovio kako Iran "neće popustiti pritisku Zapada i odreći se svojih prava na obogaćivanje uranom", Vijeće UN-a, po svemu sudeći, nalazi se na pragu ispunjavanja svojih prijašnjih prijetnji da će Iran biti žrtvom ekonomskih i političkih sankcija, gdje se iranskim vođama, između ostalog, prijeti kako će im biti dana zabrana putovanja, a kao rezultat sankcija, i njihova imovina bi mogla biti "zamrznuta".

Podsjećamo, na nedavnu najavu američkog ambasadora Johna Boltona da SAD namjerava istupiti s nacrtom rezolucije koja će Iranu donijeti političke i gospodarske sankcije ukoliko Iran ne ispoštuje rok zadan za 31. kolovoza, iranski je predsjednik reagirao opušteno, kazavši kako je Iran "spreman braniti svoja prava".

Braneći prava svoje zemlje za kojega smatra da joj pripadaju, Ahmadinedžad izjavljuje kako "neprijatelji iranske zemlje pokušavaju potpiriti razlike među iranskim narodom", no da im to neće uspjeti, budući je iranski narod ujedinjen.

U svom govoru pred stanovnicima sjeverozapadnog iranskog grada Orumiyeh, koji je i televizijski prenošen, iranski se vođa dotaknuo i Bushevog propusta da se odvaži na televizijsku debatu s  Ahmadinedžadom.

"Oni (Bijela kuća) kažu kako podržavaju dijalog i slobodan protok informacija. No, kada je debata predložena, oni su joj se usprotivili te ju odbili." - kazao je Ahmadinedžad.

Iako su iz Irana više puta ponovili kako je program obogaćivanja uranom namjenjen isključivo u civilne svrhe, većina zapadnih zemalja, uključujući i SAD, smatra da su iranske aktivnosti usmjerene i na razvoj nuklearnog oružja.

Dapače, američka vojska pretpostavlja da će Iran u roku pet do osam godina imati nuklearnu bombu, objavio je The Washington Post.

List je također, pozivajući se na izvore bliske Pentagonu, objavio da je taj rok dovoljan da administracija Georgea Busha odlući hoće li zračnim napadima onesposobiti iranski nuklearni program.

Rok naveden za četvrtak od Irana je tražio da se prikloni i udovolji UN-ovoj rezoluciji iz 1696. godine te da zaustavi program obogaćivanja uranom ili će za Iran uslijediti ekonomske posljedice. Ovu inicijativu podržalo je pet stalnih članica UN-ovog Vijeća sigurnosti, uključujući i Njemačku.

Američki ambasador Bolton ranije je izjavio kako će ministri vanjskih poslova zemalja članica Vijeća UN-a morati provesti mjere ukoliko Iran ponovno odbije zaustaviti program obogaćivanja uranom, što je Iran u četvrtak ponovno i učinio.

No, saga se, po svemu sudeći nastavlja, a sankcije Iranu neće biti viđenje u dogledno vrijeme, barem ako je suditi po Boltonovoj izjavi da će Iran i nakon pregovora Vijeća UN-a , a koje bi, prema najavama, o njegovim sankcijama trebalo početi pregovarati sredinom rujna, i dalje imati priliku odustati od nuklearnog programa ukoliko to bude želio.

Boltonova prijetnja da će to vrijeme nakon pregovora biti kratko za Iran ne djeluje nimalo zastrašujuće, budući se radi o zemlji koja se već nemali broj puta oglušila na prijetnje o kojekakvim sankcijama.

B.S.