Screenshot: YouTube

ČINI se da se situacija u Ukrajini počinje smirivati, rekao je u srijedu hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je u Kijevu u sklopu izaslanstva Europskog parlamenta, a u glavnome gradu Ukrajine bili su i povjerenik EU-a za proširenje i politiku susjedstva Stefan Fuele i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.

"Do prije dan ili dva to je bila zemlja na rubu proglašenja izvanrednog stanja, a čini se da je danas stanje malo ublaženo", rekao je Picula za Hinu. "Iako je EU imao razloga za ljutnju nakon nedavnog summita u Vilniusu" na kojem nije, kako je bilo predviđeno, Ukrajina potpisala trgovinski ugovor s Unijom, nego se iznenada okrenula bližoj suradnji s Rusijom, Picula kaže kako je Unija "ipak pružila tzv. dobre usluge".

"Nikome nije u interesu nova Sirija", kaže Picula i dodaje kako Europska unija želi pomoći da se izbjegne eskalacija sukoba te kako mu se čini da "napetost popušta" te da je odluka EU-a o slanju visokih dužnosnika u Kijev "opravdana".

U Kijev je Štefan Fuele donio prijedlog od 12 točaka. "Riječ je o programu sporazumijevanja koji bi trebao pomoći da se nađe održivo rješenje. To su smjernice pomoću kojih bi Ukrajina iz predsjedničkog prešla u parlamentarni ili polupredsjednički sustav", objašnjava Picula koji se sastao s predstavnicima vlasti i oporbe.

Prosvjeduju i na -27

"Sastao sam se s dužnosnicima vlasti i institucionalne oporbe te se izvaninstitucionalnom oporbom, građanskim udrugama koje već mjesecima na Trgu nezavisnosti organiziraju tzv. Europski Majdan, paralelni sustav s kompletnom infrastrukturom, bolnicama, kuhinjama i ostalim potrebnim za boravak prosvjednika na -27 stupnjeva koliko je u srijedu bilo u Kijevu", kaže Picula.

"Ta izvaninstitucionalna oporba jezičac je na vagi", ocijenio je Picula, a riječ je o "udrugama koje su počele prosvjede zbog Janukovičeva okretanja od EU-a, a prema Rusiji, ali danas je to preraslo u zahtjev za smjenom vlasti". "Te udruge nisu bez utjecaja", kaže Picula, "one formiraju mišljenje javnosti u zapadnome, prozapadnome dijelu Ukrajine". Iako je oporba nehomogena, Picula kaže kako je Vitalij Kličko rekao da ih "na okupu drži zajednička vizija europske budućnosti Ukrajine".

Fuelov plan pretpostavlja promjenu ustava, a "oporba priželjkuje vraćanje na postavke kakve su bile prije 2004. i dolaska Janukoviča na vlast, ili nešto nalik tome, ali kad je brzina promjena u pitanju, različito razmišlja stranački organizirana oporba koja drži da za to treba vremena, sedam ili osam mjeseci, od izvaninstitucionalne oporbe koja želi da se odmah raspišu parlamentarni i predsjednički izbori".

Ukrajina je veoma podijeljena zemlja, kaže Picula. Zemlja je podijeljena na proruski istok i prozapadni zapad, a "iako je šef predsjednikove administracije Andrej Kljujev rekao da odgovorna vlast mora i o tome voditi računa", Picula kaže kako je "upravo niz poteza vlasti doveo do sadašnje situacije".

"Putin je jučer u Bruxellesu signalizirao kako Rusiji nije važno tko je na vlasti u Ukrajini, ako se respektiraju ruski interesi"

Svijet se pitao kako će Rusija reagirati na eventualnu smjenu sadašnje vlasti i na nezadovoljstvo Ukrajinaca s istoka zemlje, a ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je u Bruxellesu rekao kako mu nije važno koja vlada sjedi u Kijevu.

"Uoči Zimskih Olimpijskih igara početkom veljače u Sočiju, Rusiji nije u interesu kompliciranje odnosa", rekao je Picula. "Putin je jučer u Bruxellesu signalizirao kako Rusiji nije važno tko je na vlasti u Ukrajini, ako se respektiraju ruski interesi", kaže Picula i dodaje kako "ni Rusiji nije u interesu kaos u Ukrajini" te kako su izjave ruskoga predsjednika u utorak u Bruxellesu pokazatelj "prešutne potpore" Putina EU-u.

"Rusiji je u interesu da preko Ukrajine zadrži most prema Zapadu, a buduće ponašanje Rusije ovisit će o tome koliko ukrajinska vlast bude mogla kontrolirati eventualne buduće nezadovoljnike u istočnome, proruskome dijelu zemlje. Ako Putin ocijeni da mu ne odgovara" zaoštravanje stanja u Ukrajini, neće se umiješati, ocjenjuje Picula i dodaje kako su "ovo kritični dani".

Ashton poziva na prekid nasilja u Ukrajini

Catherine Ashton, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku pozvala je u srijedu u Kijevu na prekid "nasilja" i "zastrašivanja" u Ukrajini "bez obzira odakle dolazili".

Dijalog vlasti i prosvjednika "mora biti istinski dijalog", dodala je Ashton koja je dala izjavu novinarima nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem.

Catherine Ashton koja se treba sastati i s ukrajinskim oporbenim čelnicima, doputovala je u Kijev u utorak navečer nakon summita EU-a i Rusije u Bruxellesu. Predsjednik Vladimir Putin je u toj prigodi zatražio od Europljana da se ne "miješaju" u ukrajinsku stvar.

Rasprave u ukrajinskom parlamentu nastavile su se u srijedu, drugog dana zaredom, o amnestiji za prosvjednike uhićene tijekom prosvjeda, što je jedan od glavnih zahtjeva oporbe.

Prosvjedi su izbili nakon neočekivane odluke ukrajinskog predsjednika koncem studenoga da ne potpiše ugovor o pridruživanju EU-u koji se godinama pripremao i da se okrene Rusiji u zamjenu za kreditnu liniju vrijednu 15 milijarda dolara i sniženje cijene plina.

Rusija će pričekati novu ukrajinsku vladu prije pune financijske pomoći

Ruski predsjednik Vladimir Putin pojačao je pritisak na Ukrajinu u srijedu rekavši kako će Rusija pričekati da se uspostavi nova vlada prije nego u cijelosti provede sporazum o pomoći od 15 milijardi dolara koje Kijev hitno treba.

Putin je ponovio obećanje da će ispuniti ugovor s Ukrajinom u cijelosti, ali je ostavio otvorenim kada će uslijediti sljedeća rata pomoći dok se Kijev bori da smiri više od dva mjeseca sukoba otkako je predsjednik Viktor Janukovič odustao od ugovora s Europskom unijom.

Nakon ostavke premijera Mikole Azarova u utorak novi ukrajinski privremeni premijer je rekao kako očekuje da Rusija "vrlo skoro" uplati novu ratu od 2 milijarde dolara.

Putin nije imao takav osjećaj žurnosti. "Zatražit ću da (ruska) vlada u potpunosti ispuni sve naše financijske ugovore", rekao je tijekom sastanka s visokim vladinim dužnosnicima dijelovi kojega su kasnije objavljeni na Ruskoj TV.

Ipak, signalizirao je da je najnovija rata na čekanju. "Sačekajmo formiranje ukrajinske vlade", rekao je Putin nastavljajući: "Ali molim vas da čak i u trenutnoj situaciji ne gubite kontakt s našim (ukrajinskim) kolegama" dodavši da se razgovori trebaju nastaviti prije nego se formira nova vlada.

Putin je dogovorio paket pomoći s Ukrajinom u prosincu pružajući joj prijeko potrebnu potporu koju oporba i Zapad drže nagradom za odustajanje od potpisivanja političkih i trgovinskih sporazuma s EU-om i okretanju jačanju odnosa s Rusijom.

Janukovičevi saveznici iskušavaju ukrajinske prosvjednike amnestijom

Zastupnici vjerni ukrajinskom predsjedniku Viktoru Janukoviču u srijedu su ponudili amnestiju za uhićene u valu protuvladinih prosvjeda, ali samo pod uvjetom da aktivisti napuste zauzete vladine zgrade u Kijevu i drugim dijelovima Ukrajine.

Oporba je odbila glasovati o zakonu o amnestiji za koji se Janukovičevi lojalisti nadaju da će pomoći smirivanju dvomjesečnih uličnih nereda.

Zakon je usvojen nakon cjelodnevne žestoke rasprave sa samo 232 glasa, šest više nego što je bilo potrebno.

Tekst zakona se nije mogao dobiti, ali njegov autor je rekao da je ponuda amnestije za one koje je uhitila policija uvjetovana je time da prosvjednici oslobode kijevsko gradsko poglavarstvo kao i regionalne upravne zgrade u nekoliko gradova diljem Ukrajine.

Juri Mirošničenko, pristaša Janukoviča, rekao je da će zakon stupiti na snagu samo nakon što te zgrade budu ispražnjene.

Izgleda da je zakon usvojen pod osobnim Janukovičevim utjecajem koji je otišao na izvanredno parlamentarno zasjedanje i održao sastanke iza zatvorenih vrata sa stranačkim klubovima.

Unatoč tome što zakon vjerojatno ne traži uklanjanje šatora i barikada iz glavne prosvjedne zone u Kijevu ne izgleda vjerojatno da će se prosvjednici obazirati na njega, piše agencija Reuters.