54.162.104.113 US
 

Picula: Nema govora o prijetnji sankcijama

Piše:
srijeda, 27.8.2003. 18:07
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKI ministar vanjskih poslova Tonino Picula u srijedu je u Zagrebu kazao kako će se rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a o razdvajanju mandata haškog tužiteljstva ponovno zatražiti puna suradnja svih zemalja s Haškim sudom, što u slučaju Hrvatske znači ponovno postavljanje pitanja optuženog generala Ante Gotovine, ali je zanijekao da se radi o prijetnji sankcijama protiv Hrvatske.

Tjednik Globus u posljednjem je broju objavio kako je Britanija protiv Hrvatske u UN-u pokrenula ozbiljnu političku akciju zbog neizručenja generala Ante Gotovine te da bi ona mogla završiti uvođenjem sankcija UN-a Hrvatskoj.

Ministar Picula je u razgovoru za HTV i Hinu pojasnio kako je osnovni cilj rezolucije Vijeća sigurnosti, koja će najvjerojatnije biti izglasana u četvrtak u New Yorku, da razdvoji mandate tužiteljstva za zločine na području bivše Jugoslavije od onih za Ruandu te da odredi izlaznu strategiju rada Suda koji bi trebao radom završiti 2010. godine.

Među uvjetima koje rezolucija nabraja kao potrebne za dovršetak rada Suda je, uz dodatne napore tužiteljstva i suda te međunarodne zajednice, i suradnja država regije.

Vijeće "poziva sve države, a posebno Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku, BiH te Republiku Srpsku u BiH da intenzivira suradnju i pruži svu potrebnu pomoć ICTY-ju posebno predajom Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao i Ante Gotovine i svih drugih optuženika ICTY-ju i poziva te i druge optuženike u bijegu da se predaju ICTY-ju", navodi se u nacrtu rezolucije, koju sponzorira i Britanija.

Ministar Picula objašnjava kako je tim člankom "Velika Britanija naprosto pokazala još jednom dosljednost i kontinuitet svoje vanjske politike inzistirajući na punoj i bezuvjetnoj suradnji svih zemalja s haškim tribunalom što u hrvatskom slučaju znači i spominjanje neriješenog slučaja generala Gotovine".

"Prema tome ne može se govoriti o uvođenju sankcija Hrvatskoj, ali isto tako, mi u Hrvatskoj moramo biti potpuno svjesni da je suradnja s Haškim tribunalom nešto što se treba shvatiti krajnje ozbiljno jer s uspješnim rješavanjem problema na našem putu u EU i NATO neriješeni problemi dobivaju dodatnu težinu."

Ministar je napomenuo kako je očigledno da se nevinost odnosno odgovornost generala Gotovine može jedino dokazati u Haagu.

On je rekao kako će stalni predstavnik RH pri UN-u u obraćanju Vijeću, u povodu izglasavanja rezolucije, obrazložiti hrvatsku poziciju prema dosadašnjoj suradnji s Haagom, ali i "izraziti ozbiljnu rezervu prema izjednačavanju razine odgovornosti odbjeglih ratnih zločinaca kao što je Ratko Mladić ili Radovan Karadžić od osumnjičenog ali i optuženog generala Ante Gotovine".

Ono što ih povezuje jest samo činjenica da su sva trojica nedostupni ovoga trenutka sudu, napominje ministar. Pojavljivanje generala Ante Gotovine pred sudom u Haagu "doista bi Hrvatsku rasteretilo sumnjičenja da li i u kojoj mjeri surađuje s Haškim tribunalom", ocijenio je Picula.
Upitan o daljnjim potezima hrvatske diplomacije prema Londonu, koji je zaledio postupak ratifikacije SSP-a, ministar Picula je kazao kako je pred Hrvatskom "aktivan rujan" kako bi dokazala Londonu da je suradnja s Haagom neprekinuta i neupitna.

Ministar Picula je istaknuo da moguća neratifikacija SSP-a u britanskom parlamentu vuče vrlo ozbiljne posljedice jer postoji krajnji rok u kojem sve države članice EU to moraju učiniti.

"Ukoliko se to ne bi dogodilo, ukoliko bi barem jedna propustila ratificirati naš SSP ostaje obveza da taj sporazum ratificira deset novih članica EU (koje iduće godine ulaze u EU), a što će to značiti za naš konačan cilj ulaska u Europsku uniju možete i zamisliti - znači i kasniji početak pregovoranja i stjecanja kandidacijskog statusa. To je nešto što doista moramo izbjeći", kaže ministar Picula.

"Utoliko i slučaj generala Gotovine dobiva posebnu dodatnu političku težinu. Stoga moramo učiniti sve da uvjerimo, između ostaloga i London, u naše namjere, političke želje, pa i mogućnosti da ovaj slučaj privedemo kraju".

Hrvatska diplomacija procjenjuje da bi listopad odnosno studeni mogao biti krajnji rok do kojeg bi se morala obaviti ratifikacija u britanskom parlamentu, a da ne izazove značajnu odgodu hrvatskih aspiracija prema euroatlantskim integracijama.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije