Foto: Hina

PEDESET dana nakon najave ambicioznog plana ulaganja za Europu kojim se potiču zapošljavanje i rast Europska komisija je danas donijela zakonodavni prijedlog o Europskom fondu za strateška ulaganja, koji će se uspostaviti u bliskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB).

Fond je okosnica ulagačkog plana predsjednika Junckera kojim će se diljem Europske unije mobilizirati privatna i javna ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR. Time će se posebice osigurati potpora strateškim ulaganjima, primjerice u širokopojasne i energetske mreže te manja poduzeća s manje od 3000 zaposlenika.

Prijedlogom se uspostavlja i Europski savjetodavni centar za ulaganja, kojim će se osigurati pomoć u utvrđivanju, pripremi i razvoju projekata u Uniji. Naposljetku, u okviru europskog portfelja ulagačkih projekata ulagači će se upoznati s postojećim i budućim projektima.

Prijedlog Komisije sadržava nekoliko elemenata:

1. Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)

EFSU je glavni kanal kojim će se mobilizirati dodatna ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine. Njime će se financirati projekti s većim profilom rizičnosti, čime će se pojačati učinak javne potrošnje i potaknuti privatna ulaganja. Fond će se uspostaviti u okviru Europske investicijske banke (EIB), s kojom će Komisija surađivati u okviru strateškog partnerstva.

Sudjelovanje država članica

Države članice mogu sudjelovati u EFSU-u. Sudjelovanje u EFSU-u moguće je i za treće osobe, primjerice nacionalne razvojne banke ili javne agencije koje su u vlasništvu ili pod kontrolom država članica, subjekte iz privatnog sektora i subjekte izvan Unije, pod uvjetom da sudjelovanje odobre postojeći osiguravatelji doprinosa.

Postupanje u okviru Pakta o stabilnosti i rastu

Komisija je već u studenome najavila da će u okviru Pakta o stabilnosti i rastu osigurati povoljniji tretman nacionalnih doprinosa EFSU-u. Dodatne pojedinosti o tome sadržane su u zasebnoj Komunikaciji o uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta, koju je Komisija objavila 13. siječnja.

Jasno se navodi da se doprinosi država članica EFSU-u neće uzimati u obzir pri ocjenjivanju fiskalne prilagodbe. To će vrijediti za sve države članice, neovisno o tome primjenjuje li se na njih preventivni ili korektivni dio Pakta.

Za države članice koje se koriste tzv. „klauzulom o ulaganjima” povoljniji tretman u okviru Pakta primjenjivat će se i na sufinanciranje projekata ili platformi za ulaganja u okviru EFSU-a.

Upravljanje EFSU-om

Upravni odbor odlučivat će o općem smjeru, smjernicama za ulaganja, profilu rizičnosti, strateškim politikama i raspodjeli sredstava Fonda u skladu s političkim smjernicama Komisije. Sve dok EIB i Komisija budu jedini osiguravali doprinose EFSU-u, broj članova i glasačkih prava dodjeljivat će se na temelju iznosa doprinosa, a sve će se odluke donositi konsenzusom. Nakon što se Fondu pridruže ostali osiguravatelji doprinosa, broj članova i glasačkih prava bit će razmjeran iznosu doprinosa, a odluke će se donositi običnom većinom, ako se ne može postići konsenzus. Odluka se ne može donijeti ako Komisija ili EIB glasaju protiv.

Odbor za ulaganja bit će odgovaran Upravnom odboru.Odbor će analizirati konkretne projekte te odlučivati koji će projekti dobiti sredstva iz EFSU-a, a neće postojati geografske ili sektorske kvote. Odbor će činiti šest neovisnih stručnjaka za tržište i glavni direktor, koji će biti nadležan za svakodnevno upravljanje EFSU-om. Glavnog direktora i njegova zamjenika imenovat će Upravni odbor na zajednički prijedlog Komisije i EIB-a.

2. Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU)

Uporabom postojeće stručnosti ESCU će biti jedinstvena kontaktna točka u EU-u za pomoć u utvrđivanju, pripremi, razvoju i financiranju projekata. Centar će pružati i savjete o uporabi inovativnih financijskih instrumenata i javno-privatnog partnerstva.

3. Transparentni europski portfelj projekata

U okviru transparentnog europskog portfelja projekata ulagače će se informirati o dostupnim postojećim i mogućim budućim projektima. Trenutačno je nedostatak informiranosti glavna prepreka ulaganjima. Portfelj će se redovito ažurirati kako bi ulagačima bile dostupne pouzdane i aktualne informacije pri donošenju odluka o ulaganjima. Zajednička radna skupina za ulaganja, u kojoj sudjeluju EIB i Komisija, utvrdila je već oko 2000 potencijalnih projekata u vrijednosti od 1,3 bilijuna EUR.

4. Jamstveni fond EU-a i učinci na proračun EU-a

Prijedlogom se uspostavlja Jamstveni fond EU-a kojim će se osigurati likvidnosna zaštita za proračun Unije od mogućih gubitaka koje može uzrokovati EFSU pri osiguranju potpore projektima. Vrijednost Fonda postupno će doseći 8 milijardi EUR do 2020. na temelju plaćanja iz proračuna EU-a. U tu svrhu potrebna je izmjena proračuna EU-a za 2015., čime će se uvesti nove proračunske linije u koje će se prenijeti 1,36 milijardi EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 10 milijuna EUR odobrenih sredstava za plaćanje. Cjelokupni je učinak na proračun EU-a za 2015. neutralan. Odobrenim sredstvima za plaćanje u iznosu od 10 milijuna EUR financirat će se administrativni troškovi Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.