Po ostvarenom BDP-u jedino je zagrebačka regija spremna za EU
SUDEĆI prema najnovijim podacima koje je objavio ravnatelj Zavoda za statistiku dr. Jakov Gelo, bruto domaći proizvod je prošle godine u odnosu na 2003. godinu porastao 37 posto. Preciznije, iznosio je 6.225 eura po stanovniku (oko 46.600 kuna).
Hrvatski prosjek porasta BDP-a jednak je švedskom, ili tek 0,1 posto manji od porasta grčkog BDP-a koji je iznosio 3,8 posto. Napomenimo, radi se o porastu BDP-a, dok je razlika u životnom standardu hrvatske i švedske, drugi par cipela.
Prema podacima ostvarenog BDP-a po županijama iz 2002. godine, najveći BDP ima Zagreb koji je iznosio 16.629 eura po stanovniku, slijedi Istarska županija s 12.516 eura, Primorsko-goranska županija s 10.713 eura, dok je sa 5.472 eura BDP-a po stanovniku Vukovarsko-srijemska županija na posljednjem mjestu.
Prema ovim statistikama, zagrebačka regija jedina je iznad europskog prosjeka sa 65%, nešto bolje stoje jadranska i središnja Hrvatska, sa 38 do 40 posto europskog prosjeka dok je istočna regija daleko najslabija.
Uzme li se u obzir ovaj podatak koji se nije uvelike promijenio za prošlu i 2003. godinu, lako se može ustanoviti da lanjski nacionalni prosjek BDP-a nije podjednak po svim županijama te da je krajnji istok Hrvatske ekonomski najugroženiji.
Što je uzrok tome? Očito je da su nezaposlenost i nezainteresiranost poslovnih ulagača za taj dio Hrvatske učinili svoje. Nestabilna politička situacija u ratom izranjenoj županiji i još uvijek djelomično nestabilni odnosi s istočnim susjedom nisu obećavajući faktori ekonomske budućnosti vukovarsko-srijemske županije.
Prema indeksu potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije iznosila je prošle godine 2.7 %, dok je ukupno gledajući prosječna stopa inflacije za 2004. iznosila 2.1 % što je u okvirima prosječne stope inflacije u EU.
Lani su najviše poskupjele komunalne usluge i opskrba vodom 16.3 %, benzin i dizelsko gorivo 10.2 %, alkoholna pića i duhan 10.2%, cestovni putnički promet 5.6% te prehrana 2.4%.
Državni zavod predstavio je jučer prijedlog Klasifikacije prostornih jedinica za statistiku koja predviđa podjelu Hrvatske na četiri statističke regije – zagrebačku regiju te središnju, istočnu i jadransku Hrvatsku.
Cilje ove klasifikacije je definiranje regija za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije, a prema procjenama DZS-a ta sredstva bi trebala ubrzati razvoj slabije razvijenih područja zemlje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati