54.161.149.30 US
 

Počela borba za uvrštenje vjere u novi europski ustav

Piše:
petak, 28.2.2003. 11:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POTAKNUTI papom Ivanom Pavlom II, pobornici vjere u četvrtak su protiv snažne svjetovne struje počeli borbu za uvrštenje kršćanskog nasljeđa u nacrt ustava proširene Europske unije.

Sukob unutar Konvencije za budućnost Europe oko statusa vjere suprotstavio je s jedne strane kršćanske demokrate i europske religije odnosno s druge strane svjetovnjake kojima su konstrukcije poput duhovne tradicije ili zajedničkih vrijednosti najviše na što žele pristati.

Prvih 16 članaka nacrta Ustava, koje je prošlog mjeseca iznio Giscard D´Estaing, bivši francuski predsjednik i voditelj Konvencije, čijih 105 članova pokušava dogovoriti sadržaj budućeg ustava, govorili su tek o ´vrijednostima koje su zajedničke svim zemljama članicama´.

Vatikan je nedostatak ikakvog spominjanja Boga ili vjere ocijenio ´potpuno nezadovoljavajućim´, a dužnosnici Konvencije rekli su da je papa izvršio snažan javni i osobni pritisak na D´Estainga i političke vođe EU kako bi predložili amandmane na tekst nacrta.

Mnogi između tisuću amandmana o kojem forum raspravlja u četvrtak i petak odnose se na položaj vjere.

U govoru pred talijanskim parlamentom u studenome Papa je zatražio da Europa ´na početku novog tisućljeća još jednom otvori vrata Kristu´.

Proširena Europska unija, u kojoj će od iduće godine biti 25 zemalja članica, uključujući i njegovu izrazito katoličku Poljsku ´ne bi se trebala lišiti ´tog iznimnog vjerskog, kulturnog i građanskog nasljeđa koje je Europi tijekom mnogo stoljeća dalo njezinu veličinu´, rekao je tad Papa.

Slične pozive Konvenciji su uputili Grčka pravoslavna crkva, finska Luteranska evangelistička crkva i njemačka Protestantska crkva.

Paralelni nacrt Ustava koji su predložili članovi Konvencije kršćanskih demokrata u preambuli kaže da su zemlje članice unije i njihovi građani ´svjesni toga što Europa duguje svojem vjerskom nasljeđu´.

U njemu je sadržan i članak, inspiriran poljskim ustavom, koji kaže: ´Vrijednosti Unije uključuju i vrijednosti onih koji vjeruju u Boga kao izvor istine, pravde, dobra i ljepote, kao i onih koji ne dijele to uvjerenje, ali poštuju univerzalne vrijednosti iz drugih izvora.´

Talijanski zamjenik premijera Gianfranco Fini izradio je amandman koji u preambuli govori o ´zajedničkim judejsko-kršćanskim korijenima´.

No kritičari tvrde da će to uvrijediti svjetovnu Tursku, kandidata za EU s velikom većinom muslimanskog stanovništva te muslimane na Balkanu koji teže možebitnom članstvu.

Europska ljevica i zemlje snažne svjetovne tradicije poput Francuske snažno se protive takvom prijedlogu teksta.

Ni Europska komisija nije se opredijelila, istaknuvši tek veliku raznolikost nacionalnih tradicija. Nacrt Ustava EU, koji je izradio predsjednik Europske komisije Romano Prodi govori u općim pojmovima o ´duhovnim i moralnim vrijednostima´.

Glasnogovornik komisije Jonathan Faull upozorio je na moguće pravne posljedice uvrštenja vjere u ustav, jer bi spominjanje religije u tom dokumentu mogli iskoristiti protivnici pobačaja, a mogao bi poslužiti i za zahtjeve za javnim financiranjem kršćanskih škola.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije