54.161.15.35 US
 

Polarnim medvjedima zbog otapanja leda prijeti izumiranje

Piše:
četvrtak, 9.1.2003. 16:02
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

AKO SE ne ublaži dinamika globalnoga zagrijavanja, polarni bi medvjedi mogli nestati u roku od 100 godina, izjavio je biolog Andrew Derocher s kanadskog sveučilišta Alberta.

Premda je već neko vrijeme poznato da su polarni medvjedi u nevolji, najnovije istraživanje pokazuje da se arktički led, koji je njihovo glavno obitavalište, topi znatno brže nego što su znanstvenici vjerovali.

´Klimatska predviđanja pokazuju velike promjene u raspostranjenosti morskoga leda´, ističe Derocher koji prati ponašanje polarnih medvjeda u prilagođavanju promjenama.

Te životinje, koje su najveći kopneni mesožderi, za preživljavanje se pouzdaju u morski led koji koriste za prelazak iz šumskih brloga u lovišta gdje tragaju za tuljanima. U sjevernoj Kanadi živi oko 15 tisuća polarnih medvjeda, što je otprilike dvije trećine njihove ukupne populacije.

Po riječima Derochera, ne obuzda li se trend globalnoga zatopljavanja, ostaci bi populacije polarnih medvjeda mogli uspjeti preživjeti visoko u kanadskom arhipelagu ili na područjima stalnoga leda na vrlo visokoj zemljopisnoj širini. No, unatoč tomu prijetnja izumiranjem je realan razlog za zabrinutost.

´Ne treba biti polarni znanstvenik da bi se uvidjelo kako nestankom morskoga leda nestaju i polarni medvjedi´, kaže Derocher.

Da stvari budu još složenije i teže, topljenje morskoga leda ubrzano je efektom ´pozitivnog povratnog luka´. Morski led reflektira sunčevu energiju, no kako on nestaje, ocean apsorbira toplinsku energiju čime onemogućuje novo smrzavanje i nastajanje leda.

Polarni medvjedi mogu podnijeti određene promjene u okolišu ne upuštajući se u reprodukciju kada uvjeti nisu dobri.

´Međutim, uz tolike promjene reprodukcija će dramatično opasti i brojnost će im se brzo smanjiti. Znanstvenici zasad nemaju dokaz o smanjivanju populacije polarnih medvjeda, no težina i stope reprodukcije medvjeda u Hudsonovom zaljevu su u padu´, napominje Derocher.

David Hik, također sa sveučilišta u Alberti, upozorava i na nedavno istraživanje koje se bavi štetnim učincima na jazbine polarnih medvjeda zbog šumskih požara izazvanih sušom.

´Kada spalite šumu, zemlja potamni i brlozi iskopani u ledu jednostavno se uruše. Mnogi brlozi nastali su kroz stoljeća djelovanjem nekoliko naraštaja medvjeda koji su se sve dublje ukopavali´, pojašnjava Hik. Prostor oko Churchilla u kanadskoj provinciji Manitobi jedno je od takvih područja.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije