Poljska: 60 godina od ustanka Židova u varšavskom getu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠEZDESET je godina od kada je nekoliko stotina mladih Židova u Varšavskom getu odlučilo napasti naciste kako bi radije umrli s oružjem u rukama u potpuno neravnopravnoj borbi nego da dozvole da ih se pobije u okviru "konačnog riješenja".
Nekoliko mjeseci nakon što su u rujnu 1939. godine okupirali glavni grad Poljske, Nijemci su oko židovske četvrti Varšave sagradili zid i doslovce zatočili oko pola milijuna ljudi koji su bili primorani nositi žute trake i Davidovu zvijezdu.
Bez hrane i minimuma higijenskih uvjeta, više od 100.000 žena, djece i muškaraca umrlo je od gladi i iscrpljenosti, dok je 300.000 Židova poslano u logore smrti, uglavnom u Treblinku.
Nakon što Hitler u proljeće 1943. godine donosi odluku o "konačnom rješenju", potpunom istrebljenju Židova, židovski se mladići u Varšavskom getu odlučuju na oružani otpor. Na početku pobune, 19. travnja 1943. godine, geto je brojao između 500 i 750 boraca. Skoro svi su pobijeni, uključujući i ostale stanovnike geta. Danas nam je poznato oko 235 biografija pripadnika oružanog otpora Varšavskog geta.
Nijemci su geto na kraju potpuno sravnili sa zemljom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Desetak preživjelih boraca dočekalo je poraz nacističke Njemačke, a samo jedan od njih, drugi zapovjednik pobune 80-godišnji Marek Edelman, ostao je živjeti u Poljskoj.
"Ustanici nisu uopće razmišljali o tome da pobijede. Samo su htjeli pokazati da nisu niža vrsta, da nisu insekti", rekao je Edelman koji je nakon rata postao kardiolog u Lodzu.
Spomenik herojima Varšavskog geta, koji se danas nalazi na trgu u četvrti mjesta podignutog na ruševinama geta, vrlo je simboličan: napravljen je od bloka granita od kojeg su nacisti namjeravali napraviti spomenik Adolfu Hitleru. No vremena više nisu imali.
Nekoliko mjeseci nakon što su u rujnu 1939. godine okupirali glavni grad Poljske, Nijemci su oko židovske četvrti Varšave sagradili zid i doslovce zatočili oko pola milijuna ljudi koji su bili primorani nositi žute trake i Davidovu zvijezdu.
Bez hrane i minimuma higijenskih uvjeta, više od 100.000 žena, djece i muškaraca umrlo je od gladi i iscrpljenosti, dok je 300.000 Židova poslano u logore smrti, uglavnom u Treblinku.
Nakon što Hitler u proljeće 1943. godine donosi odluku o "konačnom rješenju", potpunom istrebljenju Židova, židovski se mladići u Varšavskom getu odlučuju na oružani otpor. Na početku pobune, 19. travnja 1943. godine, geto je brojao između 500 i 750 boraca. Skoro svi su pobijeni, uključujući i ostale stanovnike geta. Danas nam je poznato oko 235 biografija pripadnika oružanog otpora Varšavskog geta.
Nijemci su geto na kraju potpuno sravnili sa zemljom.
Desetak preživjelih boraca dočekalo je poraz nacističke Njemačke, a samo jedan od njih, drugi zapovjednik pobune 80-godišnji Marek Edelman, ostao je živjeti u Poljskoj.
"Ustanici nisu uopće razmišljali o tome da pobijede. Samo su htjeli pokazati da nisu niža vrsta, da nisu insekti", rekao je Edelman koji je nakon rata postao kardiolog u Lodzu.
Spomenik herojima Varšavskog geta, koji se danas nalazi na trgu u četvrti mjesta podignutog na ruševinama geta, vrlo je simboličan: napravljen je od bloka granita od kojeg su nacisti namjeravali napraviti spomenik Adolfu Hitleru. No vremena više nisu imali.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati