Poredak najproduktivnijih hrvatskih znanstvenika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREMA podacima Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) najproduktivniji znanstvenik u Hrvatskoj je Svetozar Musić s Instituta Ruđer Bošković, sa 77 radova objavljenih u međunarodno priznatim časopisima.
Musić, koji radi na projektu ?Sinteza mikrostruktura metalnih oksida i oksida stakla?, zadržao je vodeće mjesto iz siječnja, kad je prema analizi Hine imao 74 članka objavljena u tzv. CC časopisima.
Podaci o poretku znanstvenika temelje se na broju radova koje je prijavio sam autor radeći na projektima koje je financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti i tehnologije od godine 1996.
Musić djeluje na području prirodnih znanosti unutar kojeg su objavili i drugi hrvatski znanstvenici s najvećim brojem radova: Biserka Kojić Prodić (71) i Stanko Popović (69), dok četvrti, Krešimir Pavelić (67), djeluje na području biomedicinskih znanosti.
Niz nastavljaju također prirodnjaci Dario Vretenar i Vitomir Šunjić (65), Zvonimir Maksić (62) i Josip Pečarić (60).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Među njima je najveći broj novih radova od siječnja upisao medicinar Krešimir Pavelić (11 novih radova, od čega pet objavljenih u 2004), te kemičar Zvonimir Maksić (pet novih radova, a u takvim časopisima ima osam radova objavljenih u 2004. godini).
U humanističkim znanostima najviše radova objavio je Pavao Rudan (35), a u tehničkim znanostima Štefica Cerjan-Stefanović (31) i Emilija Tkalčec-Čižmek (22).
U biotehničkim znanostima najviše radova tijekom 2004. upisao je Zlatko Šatović (22) pa Mladen Miloš (20), a u društvenim znanostima Zora Raboteg-Šarić (13) i Goran Milas (12).
Kritičari napominju da neka polja prirodnih i biomedicinskih znanosti pružaju mogućnosti za objavljivanje većeg broja radova od drugih područja, ali stvarni utjecaj znanstvenika mjeri se brojem citiranih radova, što u Hrvatskoj nije moguće pratiti.
Musić, koji radi na projektu ?Sinteza mikrostruktura metalnih oksida i oksida stakla?, zadržao je vodeće mjesto iz siječnja, kad je prema analizi Hine imao 74 članka objavljena u tzv. CC časopisima.
Podaci o poretku znanstvenika temelje se na broju radova koje je prijavio sam autor radeći na projektima koje je financiralo hrvatsko Ministarstvo znanosti i tehnologije od godine 1996.
Musić djeluje na području prirodnih znanosti unutar kojeg su objavili i drugi hrvatski znanstvenici s najvećim brojem radova: Biserka Kojić Prodić (71) i Stanko Popović (69), dok četvrti, Krešimir Pavelić (67), djeluje na području biomedicinskih znanosti.
Niz nastavljaju također prirodnjaci Dario Vretenar i Vitomir Šunjić (65), Zvonimir Maksić (62) i Josip Pečarić (60).
Među njima je najveći broj novih radova od siječnja upisao medicinar Krešimir Pavelić (11 novih radova, od čega pet objavljenih u 2004), te kemičar Zvonimir Maksić (pet novih radova, a u takvim časopisima ima osam radova objavljenih u 2004. godini).
U humanističkim znanostima najviše radova objavio je Pavao Rudan (35), a u tehničkim znanostima Štefica Cerjan-Stefanović (31) i Emilija Tkalčec-Čižmek (22).
U biotehničkim znanostima najviše radova tijekom 2004. upisao je Zlatko Šatović (22) pa Mladen Miloš (20), a u društvenim znanostima Zora Raboteg-Šarić (13) i Goran Milas (12).
Kritičari napominju da neka polja prirodnih i biomedicinskih znanosti pružaju mogućnosti za objavljivanje većeg broja radova od drugih područja, ali stvarni utjecaj znanstvenika mjeri se brojem citiranih radova, što u Hrvatskoj nije moguće pratiti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati