54.147.40.153 US
 

Porez na nekretnine do kraja će uništiti gospodarstvo: "Takav porez uvodi se u normalnim zemljama, ali mi to nismo!"

Piše: Martina Pauček Šljivak
četvrtak, 28.11.2013. 14:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

NAJNOVIJI porez koji očekuje hrvatske građane, onaj na nekretnine, koji bi se trebao uvesti već iduće godine prema najavama ministra financija Slavka Linića, mogao bi biti posljednji čavao u lijesu građevinske industrije te još više učiniti naše gospodarstvo nekonkurentnim.

Ekonomski stručnjacima koji prate zbivanja na tržištu nekretnina, ističu da se porez može uvesti jedino ako se istovremeno smanji porezno opterećenje izravnim porezima i neporeznim davanjima koji opterećuju poslovanje poduzetnika i destimuliraju zapošljavanje.

Budući da bi se porez uveo isključivo zbog povećanja ukupnih poreznih prihoda, to znači da Vlada i dalje nije shvatila da u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva treba smanjivati javne rashode, a ne povećavati prihode.

"Normalne zemlje imaju porez na nekretnine, ali imaju i godišnja primanja do 35.000 eura"

Ekonomist Guste Santini smatra da uvođenjem poreza na nekretnine ministar financija Slavko Linić ustvari pogoduje sam sebi jer lokalna samouprava nema svoje izvore financiranja pa sad tvrdi, želi uvesti da lokalna samouprava diže poreznu presiju.

To tvrdi nije dobro za zemlju koja želi izaći iz krize i koja bi morala smanjivati poreze.

Procjenjuje da će prva posljedica nekretninskog poreza biti pad cijena na tržištu za 10 do 15 posto, bez obzira na to što Vlada tvrdi da kuće u kojima se živi neće biti na gubitku u odnosu na sadašnja rješenja te da neće biti nepovoljnih učinaka na gospodarstvo.

"Kad Linić kaže da normalne europske zemlje imaju porezne na nekretnine, onda ne navodi da u tim zemljama ljudi rade, imaju posao i godišnja primanja od 25 do 35 tisuća eura, oni su osigurani, kod njih postoji srednji sloj, a ne ovo što mi imamo. Dok zapadna Europa ima puno više štednje, mi imamo manjak i umjesto da povećavamo nacionalnu štednju i smanjujemo vanjski dug, mi  ćemo sad oporezivati ljude koji su štedjeli i brinuli o svojim obiteljima", kazao je Santini za Index.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u analizi poreza na nekretnine istaknula je kako postoje tri razloga za uvođenje tog poreza i dva protiv.
 
Jedan od pozitivnih učinaka bi tvrdi, bio dugoročno gledano, pad cijena nekretnina koje bi se trebale stabilizirati bliže njihovoj ravnotežnoj razini, pri čemu je ravnotežna cijena nekretnina ona koja odgovara hrvatskom dohotku i kamatnim stopama, a prema izračunima ona bi se za Zagreb i jadransku obalu u prosjeku trebala kretati oko 1.100 eura po metru kvadratnom.
 
"Prvo porezno rasteretiti rad"

"Uvođenjem poreza na imovinu, konačno bi se pod poreznu lupu stavio kapital. No da bismo vidjeli potpuni ekonomski učinak ovog poreza, trebalo bi se porezno rasteretiti rad, što se za sada ne spominje" kazala je Vizek.
 
Kao treći pozitivan učinak poreza vidi u transferiranju štednje iz tržišta nekretnina u
financijski sustav. Sadašnji porezni sustav, zasnovan na potrošnji i oporezivanju rada, potiče tvrdi, neproduktivnu akumulaciju kapitala (štednje) u nekretninama koje građani Hrvatske pored sve sile financijskih proizvoda i dalje smatraju najboljim vidom štednje.
 
"Uvođenje poreza na imovinu stoga bi trebalo stati na kraj praksi akumuliranja i posjedovanja više stanova, građevinskih i poljoprivrednih zemljišta koji, ukoliko se ne koriste, predstavljaju društveni trošak", istaknula je Vizek.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
No dodaje kako tu postoje i negativni učinci.
 
"Do prvog razloga protiv dolazimo razmatrajući motive Vlade za uvođenje poreza na imovinu. Da li je Vlada zaključila da, zbog gore navedenih razloga, Hrvatskoj treba takav porez ili je jednostavno vidjela dobru priliku za povećavanje poreznih prihoda? Iskustvo iz prošle godine kada je povećana stopa poreza na dodanu vrijednost bez da se pritom odredio rok do kada će se te mjere primjenjivati (što u pravilu znači da će se primjenjivati zauvijek), uči nas da je u pitanju ipak ovaj drugi, blagajnički motiv", kazala je Vizek.
 
Padu cijena nekretnina ne nazire se kraj

Nadalje ističe kako to znači da će Vlada vjerojatno uvesti porez na imovinu, bez da pri tome smanji porezno opterećenje rada ili da ukine neki drugi porez. Ako je to kaže,istina, onda porez na imovinu ne treba uvoditi jer će on služiti isključivo u obranu dosadašnjeg modela ponašanja koje je gospodarstvo i učinio nekonkurentnim.
 
Porez na imovinu, naglašava Vizek, dakle treba uvesti samo ako se zbog njega može umanjiti presija na druge porezne osnovice (rad ili potrošnja), pri čemu se ukupni porezni prihodi trebaju zadržati na istoj razini ili čak težiti njihovu smanjenju.
 
Ako se porez na imovinu uvodi zbog povećanja ukupnih poreznih prihoda, to znači da Vlada i dalje nije, kaže, shvatila da u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva treba smanjivati javne rashode, a ne povećavati prihode.
 
Drugi razlog protiv uvođenja poreza na imovinu je, ističe, činjenica da će taj porez biti zadnji čavao u lijesu građevinske industrije.
 
Građevinari, suočeni sa stagnacijom na tržištu nekretnina i ekonomskom krizom, već su na koljenima i čeka ih tvrdi, neizvjesna budućnost. Polaganom padu cijena nekretnina ne nazire se kraj, a zalihe neprodanih stanova na primarnom i sekundarnom tržištu gomilaju se iz mjeseca u mjesec.
 
Svaki 11. stan u Hrvatskoj prazan

"Nakon što je Vlada građevinarima prvo pokušala pomoći propalom mjerom o subvencioniranju kupnje novogradnje, sada im ta ista Vlada namjerava značajno otežati poslovanje i ugroziti budućnost.  Naime, već i samo pričanje o porezu na imovinu hladi potražnju za stanovima i izaziva daljnji pad cijena, što je zadnje što građevinarima treba u trenutnoj situaciji", kazala je Vizek.
 
Dodaje kako će se onog dana kad se porez na imovinu uvede, građevinari morati suočiti s trajnim padom potražnje za stanovima od strane onih klijenata koji stanove kupuju ne za stanovanje, nego kao vid štednje.
 
"Ne zna se točno koliko je snažna potražnja za stanovima kao vidom štednje, no procjene napravljene prema podacima iz Popisa stanovništva sugeriraju da je svaki 11 stan u Hrvatskoj prazan, pri čemu se u tu statistiku ne ubrajaju neprodani novi stanovi. U konačnici porez na imovinu prouzrokovat će, kaže, trajan pad zaposlenosti u građevinskom sektoru i smanjenje značaja ove industrije za ekonomsku aktivnost", zaključila je Vizek.

Porezni sustav treba razvijati da potiče zapošljavanje

Ekonomisti Nenad Kukić i Sandra Švaljek, donedavna ravnateljica Ekonomskog instituta, a sada zamjenica zagrebačkog gradonačelnika lani su u stručnom radu "Porez na nekretnine: osnovne značajke i rasprava o uvođenju u Hrvatskoj" istaknuli da bi porezni sustav u današnjim gospodarskim okolnostima trebalo razvijati tako da u što većoj mjeri potiče zapošljavanje i rast.

"Uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama ima smisla ako se istodobno smanji porezno opterećenje izravnim porezima i neporeznim davanjima koji opterećuju poslovanje poduzetnika i destimuliraju zapošljavanje. To ujedno znači i da samo uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama podrazumijeva sagledavanje poreznog  sustava u cjelini te njegovu sveobuhvatnu i dobro pripremljenu reformu", stoji u radu.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije