54.224.49.217 US
 

Posjet Sanadera Londonu - potvrda dobrih odnosa dviju država

Piše:
nedjelja, 16.7.2006. 09:03
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DVODNEVNI posjet Londonu hrvatskog premijera Ive Sanadera i njegov prvi službeni bilateralni susret s britanskim premijerom Tonyjem Blairom otkako je na položaju predsjednika hrvatske vlade potvrda su uzlazne putanje hrvatsko-britanskih odnosa u posljednje vrijeme.

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske priznalo je Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. g., a 24. lipnja iste godine uspostavljeni su diplomatski odnosi. Nakon razdoblja razmjerno slabije međusobne diplomatske aktivnosti, odnosi Hrvatske i Velike Britanije novi su zamah dobili dolaskom na vlast koalicije na čelu sa SDP-om i premijerom Ivicom Račanom u siječnju 2000. godine.

Već u ožujku iste godine Zagreb je posjetio tadašnji ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Robin Cook. Nakon susreta s najvišim hrvatskim dužnosnicima je izjavio kako je "nova hrvatska vlada uspješno počela rješavati mnoge ključne probleme koji su Hrvatsku dosad odvajali od Europe", osobito istaknuvši izgradnju civilnog društva, suradnju s ICTY-em i povratak srpskih izbjeglica.

Tad započinje razdoblje intenzivnih posjeta najviših hrvatskih dužnosnika Velikoj Britaniji, među kojima je prednjačio premijer Račan sa četiri posjeta, od kojih su dva bila sudjelovanja u svojstvu predsjednika SDP-a na kongresima Laburističke stranke. Istodobno su britanski posjeti Hrvatskoj bili rjeđi i najviše do ministarske razine.

Ono što je godinama najviše opterećivalo odnose Zagreba i Londona bila je suradnja Hrvatske s ICTY-em u Hagu, koju su Britanci najčešće smatrali nedostatnom i zbog toga otežavali ostvarenje hrvatskih euroatlantskih ambicija, premda su ih službeno oduvijek podupirali.

Prvi izravni pokazatelj nepopustljivog britanskog stajališta oko potrebe apsolutne hrvatske suradnje s Haškim sudom bila je suspenzija ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU u parlamentu 15. listopada 2002. zbog odbijanja Hrvatske da Hagu izruči generala Janka Bobetka. Nakon Bobetkove smrti, Britanci nisu promijenili stajalište, već su kao glavni znak pomanjkanja suradnje s ICTY-em počeli isticati neizručenje generala Ante Gotovine.

Velika Britanija je SSP, koji je Hrvatska s EU potpisala 14. svibnja 2001., konačno ratificirala 3. rujna 2004. godine, pet mjeseci nakon što je Hrvatska, unatoč izjavi tadašnjeg ministra za jugoistočnu Europu u britanskom MVP-u Denisa MacShanea da Britanija neće glasovati za avis dok se ne riješi pitanje Gotovine, dobila pozitivno mišljenje Europske komisije, koje je uključivalo i ocjenu o punoj suradnji s Haškim sudom i tri mjeseca nakon što je EU Hrvatskoj odobrila status službenog kandidata za punopravno članstvo.

Punu principijelnost Britanci su zadržali i dalje, pa su upravo riječi tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa najavile odgodu početka pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u EU u ožujku 2005.

"Mi, kao i druge članice, želimo da Hrvatska počne pregovore, ali naša je ocjena da oni ne mogu započeti sutra, jer nije ispunjen ključni preduvjet - puna suradnja s Haškim sudom", rekao je Straw 16. ožujka 2005. prije početka sastanka ministara vanjskih poslova EU, koji su trebali donijeti odluku o početku ili odgodi pregovora s Hrvatskom.

No, uhićenjem generala Gotovine nestao je i posljednji britanski argument na putu Hrvatske u EU i upravo su za britanskog predsjedanja EU, 3. listopada prošle godine, počeli pregovori o punopravnom članstvu RH u uniji, a krajem istog mjeseca u Zagreb je, kao najviši britanski dužnosnik dosad, stigao Blairov zamjenik John Prescott.

Zamjenik predsjednika britanske vlade nakon sastanka sa Sanaderom izrazio je oduševljenje činjenicom da je u Zagreb stigao nakon ostvarenja jednog od ciljeva britanskog predsjedanja EU - početka pregovora s Hrvatskom - kako bi "uputio čestitke i ponudio svu moguću pomoć u procesu pregovora".

Tom je prilikom predstavio i Plan za partnerstvo 2005/ 2006. kojim London želi pomagati Zagrebu tijekom pregovora o punopravnom članstvu, prije svega u područjima pravosuđa i unutarnjih poslova, reformi državne uprave, reformi obrambenih snaga, području međusobne trgovine i ulaganja, obrazovanju i kulturi, te konkretne pomoći hrvatskom pregovaračkom timu i ministrima hrvatske Vlade i za koji je Britanija već u prvom navratu odobrila 2,5 milijuna eura.

Osim susreta s Blairom, Sanader će se u Londonu sastati i s poslovnim ljudima londonskog poslovnog središta Cityja, a govorit će i na predstavljanju hrvatskog gospodarstva u Bank of England. Gospodarska suradnja Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske u stalnom je usponu, ali još uvijek nedovoljna s obzirom na činjenicu da je britanska jedna od četiriju najsnažnijih ekonomija u Europi.

Ukupna trgovinska razmjena, prema podacima za 2005. godinu, iznosila je 470 milijuna američkih dolara, s izrazitim debalansom na hrvatskoj strani, jer je izvoz gotovo tri puta slabiji od uvoza (124,7 milijuna dolara prema 347,3 milijuna dolara). Međutim, već dvije godine zaredom indeks rasta izvoza u Veliku Britaniju veći je od indeksa rasta uvoza iz te zemlje, što pokazuje da postoji veliki prostor za napredak, čemu bi trebao pridonijeti i posjet Londonu hrvatskog predsjednika vlade.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije