Potpisana Jadranska povelja - pomoć SAD-a za brži ulazak u NATO
MINISTRI vanjskih poslova Hrvatske, Albanije, Makedonije i SAD-a, Tonino Picula, Ilir Meta Ilinka Mitrevska i Colin Powell potpisali su u petak u 14 sati u Tirani Jadransku povelju.
Proces nastajanja Povelje započeo je pred summit NATO-a u Pragu u studenom prošle godine, a uzor i ideja takvog dokumenta pronađeni su u Baltičkoj povelji koju su SAD potpisale početkom 1998. godine s tri baltičke države Estonijom, Latvijom i Litvom.
Na summitu NATO-a u Pragu u studenom prošle godine u članstvo u Savez pozvano je sedam zemlja Vilniuske skupine - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovenija i Slovačka koje će službeno biti primljene na sljedećem summitu 2004. godine.
U članstvo tada nisu pozvane tri zemlje Vilniuske skupine - Hrvatska, Makedonija i Albanija - ali su im američki predsjednik George W. Bush i glavni tajnik NATO-a George Robertson obećali nastavak politike otvorenih vrata što se formalizira Američko- jadranskom poveljom.
Potpisivanje američko-jadranske povelje do sada je već dvaput otkazivano zbog obveza američkog državnog tajnika Colina Powella.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegova makedonska kolegica Ilinka Mitrevska dogovorili su u siječnju ove godine tekst zajedničke deklaracije tih triju zemlja o daljnjim aktivnostima na putu prema NATO-u. SAD, Hrvatska, Makedonija i Albanija u ožujku ove godine su Dubrovniku usuglasile tekst Povelje.
Povelja formalizira potporu SAD Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji na njihovom putu u Sjevernoatlantski savez i predviđa suradnju triju država u ispunjavanju uvjeta za prijam u Savez.
Datum prijama nije naveden u Povelji koja ističe da tri zemlje mogu postati članice prvom prigodom nakon što ispune potrebne uvjete.
U preambuli Povelje stoji da će se tri zemlje procijenjivati za članstvo u NATO-u prema individualnim postignućima na čemu je posebno inzistirala Hrvatska.
Američko-jadranska povelja predviđa načela i obveze suradnje triju zemalja na njihovom putu u NATO. Dokument traži jačanje demokracije, prava manjina, suzbijanje terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje i potiče započete reforme oružanih snaga u tri zemlje i njihovu vojnu suradnju.
Povelja ne navodi posebne obveze za tri zemlje nego samo opće uvjete za sve zemlje NATO-a.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati