54.234.247.118 US
 

Predavanje Miroslava Radmana "Mi i naš DNA" u sklopu festivala znanosti

Piše:
ponedjeljak, 12.5.2003. 23:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MIROSLAV RADMAN, molekularni biolog svjetskoga glasa i prvi Hrvat koji je u listopadu prošle godine postao redoviti član Francuske akademije znanosti, održao je večeras u Tehničkome muzeju predavanje "Mi i naš DNA".

Radman je gost Prvoga festivala znanosti u Hrvatskoj koji se održava do 18. svibnja u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu, a večeras je svečano otvoren u zagrebačkome Tehničkom muzeju.

Za svoje večerašnje predavanje Radman je rekao da mu je u središtu odnos koji ljudi imaju prema molekuli DNA (deoksiribonukleinskoj kiselini). A to je, dodao je, doista "primadona" među molekulama koja je zato što izgrađuje gene privukla najveću pozornost znanstvenika.

Pred brojnom okupljenom publikom Radman je večeras postavio i razmatrao pitanje - koliko je zapravo dobar ljudski genom s čije je strukture nedavno potpuno "skinut i posljednji veo" pa se sada, kako je objasnio, razmatra kakva će biti buduća istraživanja ljudskoga genoma.

S tim u vezi, podsjetio je na nedavni skup u londonskome Royal Society priređen u povodu 50. obljetnice razrješenja strukture DNA. James Watson, koji je zajedno s Francisom Crickom za to otkriće dobio 1962. Nobelovu nagradu, na tome je skupu postavio smjelo pitanje - je li promjena germinalne linije DNA (one koja se nalazi u reproduktivnim stanicama) legitiman ili zabranjen znanstveni projekt. A kad je o tome riječ, sam Radman je večeras rekao da si daje opasku na izjave od pred nekoliko godina da se germinalna linija nikako ne smije dirati.

Kao podlogu za raspravu o toj temi, Radman je spomenuo istraživanja gena p-53 koja se provode na miševima. Kad je taj gen u stanici aktivan, podsjetio je, mala je šansa da stanica postane maligan tumor, dok je u tumorskim stanicama p-53 inaktivan.

To pak znači, istaknuo je Radman, da bi se određenom korekcijom germinalne linije DNA - "ubacivanjem" jednoga ili dva sintetička gena p-53 osobama koje u stanicama imaju samo jedan gen p-53, umjesto dva kolika je njegova "normalna" učestalost u stanicama, kod njih bila znatno smanjena opasnost od kancerogenih oboljenja.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije