ODLUKA o odgodi primjene zaštićenog ekološkoribolovnog pojasa (ZERP) u Jadranu koju pred sutrašnji sastanak državnih tajnika Hrvatske, Italije i Slovenije u Bruxellesu predlaže hrvatska vlada potez je u pravom smjeru, ali je mogao biti i bolji, ocjena je koja se iz neslužbenih krugova može u četvrtak čuti u Ljubljani.

U nemogućnosti da se dobiju službene ocjene prijedloga, Hina je za komentar zamolila iskusnog slovenskog diplomata Jožefa Kuniča, koji odnedavno vodi Slovensko društvo za međunarodne odnose (SDMO), nevladinu organizaciju koja okuplja istaknute stručnjake za međunarodne odnose, često i umirovljene diplomate, a obično jednom mjesečno organizira i posjećena predavanja diplomata, političara, politologa i novinara na neku od aktualnih tema. Njegova je ocjena dvojaka.

Prema njegovim riječima, koje je iznio u telefonskom razgovoru, riječ je o pozitivnom potezu odnosno koraku u pravom smjeru jer se njime pokazuje da je hrvatska vlada shvatila da taj pojas "zadire u područje koje je u zajedničkom interesu drugih država, članica Europske unije".

S druge strane, Kunič - ističući da govori u ime svog društva dok pozicija Ljubljane i Europske komisije još nije poznata - kaže da mu se ne čini najsretnijom formulacija po kojoj se ZERP ne bi primjenjivao "do sklapanja ugovora o ribarstvu s Unijom". Po njegovim je riječima bilo bolje predložiti formulaciju po kojoj pojas "ne važi za članice Europske unije" bez spominjanja vremenskog okvira. Ribarstvo je naime samo jedno od poglavlja koje država-kandidatkinja mora riješiti s Unijom tijekom pregovora, a u slučaju da prije dobivanja statusa punopravne članice Hrvatska s Unijom sklopi takav sporazum, onda bi se on naknadno stupanjem u EU morao "derogirati", objašnjava Kunič.

Za Sloveniju je takva formulacija manje sretna jer cijeli spor za nju ne predstavlja samo pitanje "nekoliko riba" odnosno pitanje ribarenja, nego je ipak riječ i o jurisdikciji na moru i o pitanju granica, smatra Kunič ne želeći prognozirati kakvo će biti gledanje Bruxellesa.

Nije niti toliko riječ, ocjenjuje, o moru, koliko o "europskom načinu ponašanja", odnosno "europeizaciji".

Slično je iskustvo, sjeća se Kunič, Slovenija doživjela s Italijom kada je pred sklapanje ugovora o pridruživanju s njom morala sklopiti "španjolski kompromis" o nekretninama zbog problema istarskih optanata. To pitanje i austrijsko inzistiranje da se zatvore bescarinske trgovine na granici slovenska je javnost u spomenuto vrijeme doživjela kao pritisak. No, to je bila prva ozbiljnija lekcija u "europeizaciji Slovenije". Nakon spomenute "dvije gorke pilule" nije bilo novih i zabilježeno je kao jedno dobrodošlo diplomatsko iskustvo, smatra iskusni slovenski diplomat sa sadašnje pozicije čelnika nevladine organizacije.

Kunič je također rekao da za sada nema informacija o tome hoće li Hrvatska ovog mjeseca dobiti i datum za otpočinjanje pregovora s EU-om, ali da će Slovenija svakako podržati Hrvatsku u tome da što prije postane članicom.

A što se tiče granice na moru, najboljim i najumjerenijim čini mu se prijedlog predsjednikova savjetnika Ivice Maštruka da za pregovore o tome sada nije vrijeme. "Pričekajmo, ne prejudicirajmo", poruka je predsjednika slovenskog društva za međunarodne odnose Kuniča.