Predstavljen novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika

Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika, redovitog godišnjaka Hrvatske matice iseljenika (HMI), predstavljen je danas u Zagrebu. L

Zbornik kroz 32 samostalna autorska priloga, svrstana u osam tematskih cjelina, razmatra kulturna i društvena zbivanja u hrvatskim zajednicama iz dvadesetak zemalja svijeta.

Ravnatelj HMI Nikola Jelinčić ukazao je na ubrzane procese asimilacije među novim generacijama, koji po njemu poprimaju razmjere koji tjeraju na mobilizaciju, dok se istodobno u dijelovima iseljeništva bilježi golema aktivnost koja drži vezu s domovinom, kao u Hrvatskoj bratskoj zajednici u Sjevernoj Americi.

Dugogodišnji suradnik iseljeničkog zbornika Đuro Vidmarović, se, među ostalim, osvrnuo na status Hrvata u Sloveniji te zaključio kako ondje nedostaje političke volje da se Hrvati tretiraju po povoljnijoj varijanti, kao autohtona manjina, budući je dio Hrvata ondje autohtona manjina. Zatražio je više razumijevanja za književnu proizvodnju iseljeničkih pisaca, napominjući da se pri njezinom vrednovanju ne može uzimati isključivo estetski kriterij.

Povjesničar Željko Holjevac zaključio je kako je Hrvatski iseljenički zbornik prozor za iseljenike i autohtone hrvatske manjine u Hrvatsku, kao i prozor Hrvatskoj na iseljenike i svoje manjine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Danijel Labaš, predavač na Hrvatskim studijima, istaknuo je kako se u promatranju identiteta europskih naroda dolazi do paradoska, jer ono što se daje za pravo nekim narodima u Europi, ne može imati Hrvat u Vojvodini.

U integracijskim procesima prednjači ekonomska i pravna pitanja, a zanemaruju se zajednički kulturni i duhovni korijeni.

Europa zanemaruje svoje kršćanske korijene, i ne može se govoriti o ujedinjenoj Europi a da se svaki pojedinac ne bude osjećao kao u svojoj kući, kazao je Labaš.

Proširenjem Europske unije neke hrvatske manjine su se našle u njoj, pa se postavlja pitanje njihova statusa. Hrvatska manjina u Mađarskoj ističe se u očuvanju kulturnog identiteta i unatoč teritorijalnoj raspršenosti ima organiziranu školu na hrvatskom jeziku, radio, televiziju, nacionalno kazalište i nakladničko poduzeće, kaže se u zborniku.

(Hina) xiluc yaz

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara