54.205.126.164 US
 

Predstavljen novi broj "Hrvatske revije" s prilozima o prvom svjetskom ratu

Piše:
ponedjeljak, 28.6.2004. 17:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

NOVI broj "Hrvatske revije" časopisa Matice hrvatske sa središnjom temom "Hrvati i europski bog Mars" u kojoj su sadržani prilozi o ulozi i sudjelovanju Hrvata u Prvom svjestkom ratu predstavljen je danas u palači Matice hrvatske.

Predstavljanje je priređeno točno na 90. obljetnicu "Sarajevskoga atentata" u kojemu je ubijen austrougarski prijestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand sa suprugom, što je bio i povod prvoga globalnog ratnog sukoba.

Glavni urednik "Hrvatske revije" Mladen Klemenčić rekao je da je odabirom spomenute teme taj matičin tromjesečnik nastojao u razmjerima koje časopis dopušta ukazati na jednu, i nakon devet desetljeća, slabo poznatu "kariku" hrvatske povijesti.

Taj nedovoljno poznat dio hrvatske povijesti u potpunosti je pak europski, istaknuo je Klemenčić, i svjedoči da su Hrvati ravnopravno ili čak više nego ravnopravno sudjelovali u europskoj povijesti.

I dok o tom razdoblju povijesti u najvećem dijelu Europe nema nepoznanica, kad je riječ o ulozi i udjelu Hrvata to nije slučaj.

Zato se ravnatelj Vojnoga muzeja u Zagrebu Dinko Čutura nada da će prilozi objavljeni u "Hrvatskoj reviji" upozoriti i potaknuti stručnu i širu javnost na potrebu razjašnjavanja uloge i udjela Hrvata u tom ratnom sukobu te na posljedice koje je taj rat imao na njihov politički položaj.

Tematski prilogom obuhvaćeni su različiti aspekti, a počinje pregledom političkih opcija u Hrvata uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata, autora Ljubomira Antića.

Središnji prilog "Veliki rat: vanjskopolitička situacija uoči rata" potpisuje autorski "dvojac" Dinko Čutura i Lovro Galić, stručni suradnik Vojnoga muzeja u Zagrebu i Muzeja Prvoga svjetskog rata u Kobaridu u Sloveniji.

Zbog opsežnosti toga priloga u ovom broju "Hrvatske revije" objavljen je samo prvi dio u kojemu su opisane pripreme za rat, a nastavak s pregledom operacija po godinama i bojištima bit će objavljen u sljedećem broju.

Objavljeni su i prilozi "Fronta na Soči" Petre Svoljšak te Ante Bralića "Zadar u Prvome svjetskom ratu".

Po riječima Lovre Galića, objavljeni tematski prilog svojevrstan je apel na "nepoznate sponzore" da bi se mogao pokrenuti i ostvariti projekt koji će omogućiti da Hrvatska dobije preostale matične knjige koje se nalaze u arhivima u Beču i Budimpešti.

Tako bi konačno, istaknuo je Galić, nakon devet desetljeća sve žrtve toga rata bile spomenute na dostojanstven način - imenom i prezimenom što je, dodao, potpuno u europskome duhu.

Tijekom Prvoga svjetskog rata poginulo je između 74.000 i 93.000 etničkih Hrvata s područja Banske Hrvatske, Istre i Dalmacije te BiH, a u Hrvatskome državnom arhivu postoje podatci s nešto više od 30.000 imena.

U odnosu na podatke o broju pučanstva 1910., kako je istaknuo Galić, izgubljeno je više od osamsto tisuća etničkih Hrvata s područja bivše Austro-Ugarske Monarhije (bez vojvođanskih Hrvata), uzrok čemu je i masovno iseljavanje hrvatskoga pučanstva.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije