Hrvatsko filozofsko društvo predstavilo je danas u Kulturnoinformativnom centru u Zagrebu tematski broj svoga časopisa "Filozofska istraživanja 91" posvećen odnosu religije i znanosti.

O tim odnosima i novom broju časopisa govorili su biolog Josip Balobanić, akademik Mislav Ježić, ekolog Luka Štilinović i profesor s ljubljanskoga sveučilišta Janez Jahont.

Časopis (335 str.) je uredio i uvodni tekst napisao Tonči Matulić, a u njemu o odnosima religije i znanosti pišu Jean-Michel Maldame, Željko Tanjić, Josip Ćurić, Josip Oslić, Ivica Raguž, Nikola Bižaca, Lawrence W. Fagg, Astrid Dinter, Tonči Matulić, Nikola Skledar, Alojz Ćubelić, Igor Čatić, Jens Peter Brune, Frank Vogelsang, Dietrich Boehler, Horst Gronke, Hans Lenk, Ivan Kešina, Marija Šimoković Sikavica i Hrvoje Jurić.

"Pitanje o Bogu staro je koliko i onaj koji ga postavlja - čovjek. A pitanje o Prirodi? Zanimljivo. I ono također ima identičnu povijesnu težinu za čovjeka. No, povijest čovječanstva, promatrana i življena iz kolijevke s logotipom 'Zapadna civilizacija', radikalno je podijeljena na 'prije' i 'poslije'", piše priređivač tekstova u uvodniku časopisa.

Novovjeka znanost obilježena radikalnim naturalizmom, materijalizmom i ateizmom prošavši kroz 19. i 20. stoljeće danas nije u sukobu s teologijom, rekao je Balobanić i dodao kako danas u sukobu mogu biti još eventualno samo svjetonazori.

Objetivna slika ne može biti istinita ako ne poznajemo subjekt, istaknuo je Ježić dodavši kako znanost ne može ponuditi odgovor na smisao života.

Razlika između znanosti, filozofije i teologije je u metodologiji, rekao je Jahont upozorivši na današnje značenje teološke antropologije.

(Hina) xmk ymc