Predstavljen tematski broj časopisa za suvremenu povijest o odnosu povjesničara i haškoga suda
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRVI ovogodišnji broj "Časopisa za suvremenu povijest" koji tematski obrađuje odnos povjesničara i Haškoga suda za bivšu Jugoslaviju predstavljen je danas u Hrvatskom institutu za povijest.
O časopisu su govorili urednik Stjepan Matković, profesori s Pravnog fakulteta Ivo Josipović i Ksenija Turković te pomoćnik mistra vanjskih poslova Darko Bekić.
Što je istina, zapitao se na početku predstavljanja radova objavljenih u časopisu ravnatelj Instituta Milan Kruhek. On je parafrazirao riječi Poncija Pilata na suđenju Isusu Kristu i rekao kako ga je Pilat osudio iako nije pronašao nikakve krivice.
Ovaj broj časopisa na 431 stranici dvojezično objavljuje radove na hrvatskom i engleskom jeziku o odnosu povjesničara i Haškoga suda, tekstove povjesničara vještaka na tom sudu i prikaze novih publikacija.
U uvodnom dijelu urednik časopisa Stjepan Matković i Ksenija Turković pišu o povjesničarima vještacima Haškoga suda u potrazi za istinom o sukobu na području bivše Jugoslavije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U drugom dijelu časopis je objavio izvornike i hrvatske prijevode iskaza povjesničara na Haškom sudu u slučaju Darija Kordića, na strani optužbe američkoga povjesničara Roberta J. Donie i vještaka na strani obrane engleskoga povjesničara Marka Almonda.
U tom dijelu objavljeni su i tekstovi hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana o ratnim vezama Hrvatske i BiH, Mladena Ančića iz zadarskoga Zavoda za povijesne znanosti HAZU o društvu, etnicitetu i politici u BiH i Dalibora Čepula, profesora sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta, o kontinuitetu i diskontinuitetu u BiH.
U trećem dijelu časopisa prikazane su knjige Brendana Simmsa o britanskoj politici u BiH, knjige Charlesa R. Shradera "Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni" i publikacija "Od Nuernberga do Haaga."
Odluka suda da na temelju povijesti donosi kaznu za pojedinačnu odgovornost u ratu nije dobra, izjavio je Josipović.
Mediji su neopravdano opsjednuti djelovanjem haškoga tužiteljstva i Carle del Ponte, rekao je Bekić i dodao kako ispitivanje pojedinih svjedoka i prikupljanje građe na sudu idu u prilog Hrvatskoj.
Mladen Ančić je istaknuo da Haški sud onako kako je zamišljen ne može funkcionirati. To najbolje pokazuju, kako je dodao, presude Anti Furundžiji u trajanju od deset godina, zbog toga što je u njegovu uredu navodno vojnik silovao jednu ženu te Biljani Plavšić, jednoj od inspiratora zločina na području bivše Jugoslavije, u trajanju od 11 godina zatvora.
Po njegovim riječima Haški se sud sada bavi povjesničarima kao vještacima, a nakon završetka njegova rada povjesničari će se baviti njime.
(Hina) xmk ymc
O časopisu su govorili urednik Stjepan Matković, profesori s Pravnog fakulteta Ivo Josipović i Ksenija Turković te pomoćnik mistra vanjskih poslova Darko Bekić.
Što je istina, zapitao se na početku predstavljanja radova objavljenih u časopisu ravnatelj Instituta Milan Kruhek. On je parafrazirao riječi Poncija Pilata na suđenju Isusu Kristu i rekao kako ga je Pilat osudio iako nije pronašao nikakve krivice.
Ovaj broj časopisa na 431 stranici dvojezično objavljuje radove na hrvatskom i engleskom jeziku o odnosu povjesničara i Haškoga suda, tekstove povjesničara vještaka na tom sudu i prikaze novih publikacija.
U uvodnom dijelu urednik časopisa Stjepan Matković i Ksenija Turković pišu o povjesničarima vještacima Haškoga suda u potrazi za istinom o sukobu na području bivše Jugoslavije.
U tom dijelu objavljeni su i tekstovi hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana o ratnim vezama Hrvatske i BiH, Mladena Ančića iz zadarskoga Zavoda za povijesne znanosti HAZU o društvu, etnicitetu i politici u BiH i Dalibora Čepula, profesora sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta, o kontinuitetu i diskontinuitetu u BiH.
U trećem dijelu časopisa prikazane su knjige Brendana Simmsa o britanskoj politici u BiH, knjige Charlesa R. Shradera "Muslimansko-hrvatski građanski rat u središnjoj Bosni" i publikacija "Od Nuernberga do Haaga."
Odluka suda da na temelju povijesti donosi kaznu za pojedinačnu odgovornost u ratu nije dobra, izjavio je Josipović.
Mediji su neopravdano opsjednuti djelovanjem haškoga tužiteljstva i Carle del Ponte, rekao je Bekić i dodao kako ispitivanje pojedinih svjedoka i prikupljanje građe na sudu idu u prilog Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mladen Ančić je istaknuo da Haški sud onako kako je zamišljen ne može funkcionirati. To najbolje pokazuju, kako je dodao, presude Anti Furundžiji u trajanju od deset godina, zbog toga što je u njegovu uredu navodno vojnik silovao jednu ženu te Biljani Plavšić, jednoj od inspiratora zločina na području bivše Jugoslavije, u trajanju od 11 godina zatvora.
Po njegovim riječima Haški se sud sada bavi povjesničarima kao vještacima, a nakon završetka njegova rada povjesničari će se baviti njime.
(Hina) xmk ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati