54.80.77.124 US
 

predstavljen zbornik ´hereditas rerum croaticarum´ u čast Mirku Valentiću - zamjereno na medijskoj blokadi Hrvatskoga instituta za povijest

Piše:
srijeda, 22.1.2003. 15:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U Hrvatskom institutu za povijest danas je predstavljen zbornik radova ´Hereditas rerum Croaticarum´, koji su priredili u čast Mirku Valentiću, bivšem ravnatelju Instituta, Alexander Buczynski, Milan Kruhek i Stjepan Matković.

Novi ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek rekao je kako današnji susret nije priređen radi oproštaja, nego iz zahvalnosti za veliko djelo dugogodišnjeg ravnatelja Mirka Valentića, koji je podigao Institut i učinio ga rasadnikom mladih znanstvenika.

Zbornik ´Hereditas rerum Croaticarum´ sastoji se od dvaju dijelova - spomeničkog, posvećena Mirku Valentiću, i znanstvenih radova. Osim životopisa i bibliografije prvi dio zbornika obogaćen je fotografijama, interviewom i s 12 pisama zahvalnosti Valentićevih najbližih suradnika.

Drugi dio tvori pedeset članka, koje su napisali znanstvenici Hrvatskoga instituta za povijest te sedmero inozemnih znanstvenika.

Po riječima jednog od priređivača zbornika Stjepana Matkovića zbornik obuhvaća teme kojima se bavio Valentić - od povijesti gradišćanskih Hrvata, Vojne krajine, osmanske vladavine, do suvremene povijesti, odnosa Hrvata i Srba.

Nadam se da smo napravili vrijedno djelo, koje će biti podsjetnik na Valentićev opus, rekao je Matković.

O dugogodišnjem poznanstvu i suradnji s Valentićem govorili su predsjednica Upravnog vijeća Instituta Božena Vranješ-Šoljan, akademici Franjo Šanjek i Radoslav Katičić, ravnatelj Austrijskoga kulturnog foruma Robert Sučić i ravnatelj sarajevskoga Historijskoga instituta Husnija Kamberović.

Alexander Buczynski, jedan od priređivača zbornika, istaknuo je za Valentića kako se rijetko događa da se u istoj osobi spoji ravnatelj, kolega, mentor i prijatelj.

Zahvalivši svima, Valentić je upozorio da je Ministarstvo znanosti i tehnologije pravodobno prepoznalo važnost povijesne znanosti. Istodobno zmajerio je na medijskoj blokadi, koja toj kući nije smetala, a ne smeta ni danas.

Po Valentićevim riječima povjesničari su oni koji na putu u Europu mogu najbolje prezentirati povijest, a to znači sadašnjost.

´Osim povjesničara malo tko zna da je taj maleni hravtski narod vodeći narod u Europi po napisanim latinskim tekstovima iz svih znanosti. Isto tako da je 1622. posebnom papinskom bulom bilo određeno da se, osim latinskoga, grčkoga i arapskoga, uvede i katedra hrvatskog jezika. Zatim, da je Hrvatska živjela najduže u integracijama, a samo s Madžarskom i Austrijom veže je 816 godina zajedničkoga života´, podsjetio je, dometnuvši: ´Tko može bolje od povjesničara objasniti da je Hrvatska tradicijski most između Panonije i Sredozemlja, te platforma između Bliskoga istoga i srednje Europe.

Valentić je zaključio da u povijesnu znanost treba ulagati i voditi je te je zato i velika čast biti ravnateljem Hrvatskoga instituta za povijest.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije