Predstavljen zbornik "Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zbornik biografija "Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu" urednika Janka Heraka i izdavača Hrvatskoameričkog društva, predstavljen je danas u Zagrebu.
Knjiga donosi životopise osam uglednih hrvatskih znanstvenika koji su se školovali u Hrvatskoj, a uspješnu znanstvenu karijeru ostvarili u inozemstvu.
U velikoj konkurenciji ostvarili su djela visoke i trajne vrijednosti, rekao je urednik Janko Herak.
U Hrvatskoj imamo vrhunske svjetske znanstvenike, koji su se usavršavali u inozemnim središtima i vratili se u domovinu, rekao je recenzent akademik Vladimir Paar.
Po njegovim riječima zaostajemo u onim dijelovima znanstvenih disciplina gdje je nužna moderna oprema, a slika zagrebačkog Sveučilišta "bolja je vani nego u Hrvatskoj".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Isporučujemo besplatno svijetu gotove ljude. Prosječna je vrijednost jednog takvog znanstvenika oko 10 milijuna dolara", zaključio je.
Recenzent akademik Nenad Trinajstić upozorio je da se o njima malo zna osim u krugovima obitelji, prijatelja i suradnika. Jedva se neki spominju u leksikonima, s vrlo šturim podacima, a još manji broj njih dopisni su članovi HAZU-a, rekao je.
Predsjednica Hrvatsko-američkog društva Marina Grubišić izrazila je nadu da će se u Hrvatskoj početi više ulagati u obrazovanje i znanost.
Nikola Zovko autor je teksta o stručnjaku visokoenergetske fizike Ivi Deradu (1929.) iz Splita. Zorica Veksli pisala je o kemičarki polimera Zlatki Grubišić Gallot (Glamoč, 1940.), čiji je rad o tzv. "univerzalnoj kalibraciji krivulja" jedan je od najcitiranijih radova nekog hrvatskog znanstvenika.
Dorotea M?ck Šeler i Nela Pivac obradile su život i djelo radiokemičara i neuroznanstvenika Mirka Dikšića (1942.) iz Cvetkovića kod Jastrebarskog.
Jelka Tomašić prikazala je znanstveni rad organskog kemičara Andrije Kornhausera (1930.) iz Zagreba, koji je bio nazočan predstavljanju.
Nikola Kallay pisao je o Vladimiru Hladyju (1949.) iz Zagreba, sveučilišnom profesoru bioinženjerstva u SAD-u.
Zvonimir Kaić posvetio je članak Nebojši Avdaloviću (1953.) iz Stoca (BiH) koji je ostvario uspjeh u razvoju znanstvenih instrumenata i metoda.
Mladen Vranić pisao je o Suadu Efendiću (1937.) iz Trebinja, profesoru dijabetesa i endokrinologije svjetskog glasa.
Richard Bergman prikazao je život i znanstveni doprinos medicini metabolizma Mladena Vranića (1930.) iz Zagreba.
Knjiga donosi životopise osam uglednih hrvatskih znanstvenika koji su se školovali u Hrvatskoj, a uspješnu znanstvenu karijeru ostvarili u inozemstvu.
U velikoj konkurenciji ostvarili su djela visoke i trajne vrijednosti, rekao je urednik Janko Herak.
U Hrvatskoj imamo vrhunske svjetske znanstvenike, koji su se usavršavali u inozemnim središtima i vratili se u domovinu, rekao je recenzent akademik Vladimir Paar.
Po njegovim riječima zaostajemo u onim dijelovima znanstvenih disciplina gdje je nužna moderna oprema, a slika zagrebačkog Sveučilišta "bolja je vani nego u Hrvatskoj".
"Isporučujemo besplatno svijetu gotove ljude. Prosječna je vrijednost jednog takvog znanstvenika oko 10 milijuna dolara", zaključio je.
Recenzent akademik Nenad Trinajstić upozorio je da se o njima malo zna osim u krugovima obitelji, prijatelja i suradnika. Jedva se neki spominju u leksikonima, s vrlo šturim podacima, a još manji broj njih dopisni su članovi HAZU-a, rekao je.
Predsjednica Hrvatsko-američkog društva Marina Grubišić izrazila je nadu da će se u Hrvatskoj početi više ulagati u obrazovanje i znanost.
Nikola Zovko autor je teksta o stručnjaku visokoenergetske fizike Ivi Deradu (1929.) iz Splita. Zorica Veksli pisala je o kemičarki polimera Zlatki Grubišić Gallot (Glamoč, 1940.), čiji je rad o tzv. "univerzalnoj kalibraciji krivulja" jedan je od najcitiranijih radova nekog hrvatskog znanstvenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dorotea M?ck Šeler i Nela Pivac obradile su život i djelo radiokemičara i neuroznanstvenika Mirka Dikšića (1942.) iz Cvetkovića kod Jastrebarskog.
Jelka Tomašić prikazala je znanstveni rad organskog kemičara Andrije Kornhausera (1930.) iz Zagreba, koji je bio nazočan predstavljanju.
Nikola Kallay pisao je o Vladimiru Hladyju (1949.) iz Zagreba, sveučilišnom profesoru bioinženjerstva u SAD-u.
Zvonimir Kaić posvetio je članak Nebojši Avdaloviću (1953.) iz Stoca (BiH) koji je ostvario uspjeh u razvoju znanstvenih instrumenata i metoda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mladen Vranić pisao je o Suadu Efendiću (1937.) iz Trebinja, profesoru dijabetesa i endokrinologije svjetskog glasa.
Richard Bergman prikazao je život i znanstveni doprinos medicini metabolizma Mladena Vranića (1930.) iz Zagreba.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati