Knjiga ´Život i smrt u Puli starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća´ Slavena Bertoše velik je prinos hrvatskoj demografskoj povijesti o seobama stanovništva, istaknuo je na današnjem predstavljanju knjige u Matici hrvatskoj recenzent akademik Petar Strčić, dodavši da su autoru glavno i gotovo jedino povijesno vrelo bile župne knjige.

Težište je knjige, koju je objavila Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, na problematici doseljavanja u Pulu, zbog čega se mijenjao etnički i društveni ustroj. U Puli je u to doba umiralo 41,65 osoba na godinu, a krstilo se 29,25 djece, dok je prosječna dob bila tek 24,54 godine, što se pripisuje visokoj smrtnosti djece.

Na šestotinjak stranica knjige Bertoša potanko piše ne samo o rođenim, umrlim i vjenčanim nego i o nezakonitoj djeci, ubojicama i osuđenicima, neobičnim smrtima, dugovječnim ljudima, siromasima i prosjacima, te različitim zanimanjima.

Akademik Vladimir Stipetić u predgovoru knjizi istaknuo je kako je posebno vrijedna Bertošina analiza stanovništva u Puli, koje se sastojalo od velikog broja vojnika i vojnih osoba. Razlog tomu je velika strateška važnost Pule i Puljštine, drži Stipetić.

Knjiga je pionirski pothvat jer, kako je ustvrdila recenzentica Mira Kolar, ni za jedan hrvatski grad nema takve demografske raščlambe.

Slaven Bertoša rođen je 1967. u Puli, a povijest je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Veneciji. Radi na pulskom Filozofskom fakultetu. ´Život i smrt u Puli - starosjeditelji i doseljenici od 17. do početka 19. stoljeća´ njegov je doktorski rad.