23.20.120.3 US
 

PREDSTAVLJENA DVA SVESKA HRVATSKOGA ARHEOLOŠKOG DRUŠTVA

Piše:
utorak, 3.2.2004. 15:23
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Hrvatsko arheološko društvo predstavilo je danas dva svoja najnovija izdanja Svezak 21 i 22.

Svezak 21 posvećen je arheološkim istraživanjima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te donosi tekstove o progrebnim ritusima na teritoriju Hrvatske.

Prvi tekst u tom svesku posvećen je otkriću jednog od pet natpisa s imenom kneza Branimira u Muću Gornjem (1871.), Mate Zekana, a drugi tekst, autora Franka Oreba, odnosi se na osnivanje Bokeljskog starinarskog društva u Kotoru 1906.

Ostali dio sveska su izvješća sa znanstvenog skupa o arheološkim istraživanjima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji je održan u rujnu 1996.

Arheolozi koji su se bavili spomenutim područjem u svojim izvješćima prikazali su topografiju arheoloških neolitičkih lokaliteta, nastavili s istraživanjem neolitika i brončanog doba u koprivničkoj Podravini, a dva su teksta posvećena pogrebnim običajima na međimurskom području.

Istražene su i rekonstrukcije rimskih puteva na međimurskom municipalnom teritoriju, a prikazana je i povijest župne crkve u virovitičkom kraju.

Svezak 22 posvećen je arheološkim istraživanjima u Naroni i dolini Neretve. U njemu su objavljeni tekstovi sa znanstvenog skupa koji je održan u Metkoviću u listopadu 2001.

Tridesetak arheologa obradilo je područje vrlo vrijednog lokaliteta Narone i doline Neretve.

Stručnjaci su prikazali u svojim izvještajima ulogu rijeke Neretve u brončano doba, zatim arheološka istraživanja Augustuma - foruma i rezultate arheoloških istraživanja na tom lokalitetu od 1998. do 2001., koje je vodio ravnatelj splitskoga Arheološkog muzeja Emilio Marin.

Obrađene su i rimske statute pronađene na lokalitetu Narone, oko 15 velikih i tri manja kipa. Istraženi su i materijali od kojih su izrađene te statue te su dovedeni u vezu s materijalom koji se koristio u gradu Saloni.

Osim statua, arheolozi su istražili i antičke metalne predmete kojima se koristilo stanovništvo Narone, zatim novac i kamenu plastiku od koje su izgrađeni najpoznatiji dijelovi oltarnih pregrada i kapiteli.

Dio istraživanja odnosio se i na religijski život u Naroni, odnosno slavljenje carskog kulta, pogotovo kulta Jupitera, a obrađeni su i naronski magistrati odnosno struktura uprave, te rimske kolonije, fortifikacije i epigrafski spomenici.

Kroz ove tekstove može se vidjeti i utjecaj Narone na okolna područja, a isto tako veza između područja Neretve i srednjojadranskog otočja.

Emilio Marin rekao je da je Svezak 22 plod rada i reda, koji počinje nedostajati u hrvatskoj arheologiji.

"Mislim da veliki arheološki muzeji, koji su tradicionalno u Splitu, Zadru, Zagrebu i Puli i oko sebe okupljaju istaknute stručnjake, mogu i dalje uspješno skrbiti o arheološkim lokalitetima", rekao je Marin.

Po njegovim riječima, tradicija je bitna kvaliteta hrvatske arheologije i ne bi je se trebalo olako odricati. Marin napominje kako treba pozdraviti otvaranje novih muzeja i novih zbirka, ali smatra da nije potrebno postojeće zbirke reformirati i decentralizirati.

Sveske su predstavili Božidar Čečuk, Ivan Šarić, Željko Tomičić, Ante Rendić Miočević i Aleksandar Durman.

(Hina) ta mc

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije