PREDSTAVLJENA KNJIGA "HISTORIA MAGISTRA ARHAEOLOGIAE" EMILIJA MARINA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Knjiga novinskih članaka o arheologiji "Historia magistra arhaeologiae" Emilija Marina u izdanju splitskog i dubrovačkog ogranka Matice hrvatske predstavljena je danas u Zagrebu. L
U knjizi su Marinovi tekstovi iz kolumne u kulturnom prilogu Nedjeljnog "Vjesnika", koje je objavljivao godinu dana, te prilozi u časopisima iz područja hrvatske i svjetske arheologije.
Među ostalim Marin je objavio tekstove o Saloni, točnije njezinu teatru, francusku nazočnost u dalmatinskoj starokršćanskoj arheologiji, baštini Narone u temeljima hrvatske arheologije, motivu Bogorodice u porečkim mozaicima, Ampuriasu - najljepšem sredozemnom arheološkom lokalitetu. Marin je pisao i o orijentalnim kultovima, starokršćanskoj Siciliji, o otkriću nadgrobnog natpisa hrvatske kraljice Jelene, Seusovu blagu i drugim vrijednostima hrvatske i svjetske baštine.
Govoreći o suradnji s Marinom, povjesničarka umjetnosti Vesna Kusin je istaknula kako je autor u tekstovima na vrlo popularan način hrvatskoj javnosti približio hrvatsku i svjetsku arheologiju od prapovijesti do danas. Vrijednost tih tekstova je i u činjenici što je Marin na vrlo zanimljiv način usporedio događaje u hrvatskoj i svjetskoj arheologiji.
Akademik Tonko Maroević je podsjetio na Marinovu skrb za hrvatsku kulturnu baštinu, na istraživanje Salone i Narone, temelja hrvatske arheologije. Svojim je djelom pokazao da je veliki poznavatelj sredozemnoga kulturnog kruga, posebno njegova civilizacijskoga nasljedstva, istaknuo je Maroević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U knjizi su objavljena izvješća o Marinovu prijamu u članstvo u Razred za humanističke znanosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti, u međunarodnoj kvoti koje je najmlađi član. Proslava toga velikog priznanja vodećem hrvatskom arheologu priređena je u prosincu prošle godine u Splitu.
Na predstavljanju knjige o Marinovu izvanrednu prinosu hrvatskoj i svjetskoj arheologiji, napose o suradnji s francuskim stručnjacima, govorili su francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francis Bellanger, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, predsjednici splitskog i dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Josip Botteri Dini i Ivana Burđelez te Frano Baras, predsjednik Francuske alijanse u Splitu.
(Hina) xta yaz
U knjizi su Marinovi tekstovi iz kolumne u kulturnom prilogu Nedjeljnog "Vjesnika", koje je objavljivao godinu dana, te prilozi u časopisima iz područja hrvatske i svjetske arheologije.
Među ostalim Marin je objavio tekstove o Saloni, točnije njezinu teatru, francusku nazočnost u dalmatinskoj starokršćanskoj arheologiji, baštini Narone u temeljima hrvatske arheologije, motivu Bogorodice u porečkim mozaicima, Ampuriasu - najljepšem sredozemnom arheološkom lokalitetu. Marin je pisao i o orijentalnim kultovima, starokršćanskoj Siciliji, o otkriću nadgrobnog natpisa hrvatske kraljice Jelene, Seusovu blagu i drugim vrijednostima hrvatske i svjetske baštine.
Govoreći o suradnji s Marinom, povjesničarka umjetnosti Vesna Kusin je istaknula kako je autor u tekstovima na vrlo popularan način hrvatskoj javnosti približio hrvatsku i svjetsku arheologiju od prapovijesti do danas. Vrijednost tih tekstova je i u činjenici što je Marin na vrlo zanimljiv način usporedio događaje u hrvatskoj i svjetskoj arheologiji.
Akademik Tonko Maroević je podsjetio na Marinovu skrb za hrvatsku kulturnu baštinu, na istraživanje Salone i Narone, temelja hrvatske arheologije. Svojim je djelom pokazao da je veliki poznavatelj sredozemnoga kulturnog kruga, posebno njegova civilizacijskoga nasljedstva, istaknuo je Maroević.
U knjizi su objavljena izvješća o Marinovu prijamu u članstvo u Razred za humanističke znanosti Francuske akademije znanosti i umjetnosti, u međunarodnoj kvoti koje je najmlađi član. Proslava toga velikog priznanja vodećem hrvatskom arheologu priređena je u prosincu prošle godine u Splitu.
Na predstavljanju knjige o Marinovu izvanrednu prinosu hrvatskoj i svjetskoj arheologiji, napose o suradnji s francuskim stručnjacima, govorili su francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francis Bellanger, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, predsjednici splitskog i dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Josip Botteri Dini i Ivana Burđelez te Frano Baras, predsjednik Francuske alijanse u Splitu.
(Hina) xta yaz
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati