Predstavljena povijesna studija S. Leček o seljačkoj obitelji između dva rata
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KNJIGA Suzane Leček "Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918.-1941." predstavljena je danas u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.
Povijesna studija na više od 530 stranica govori o gospodarskim prilikama na selu sjeverozapadne Hrvatske, strukturi i strategiji seljačkih gospodarstava i seljačkih obitelji te prati i analizira ulogu članova obitelji s obzirom na njihovu životnu dob.
Iako govori o prošlosti, to je knjiga koja će imati veliki odjek, ne samo u krugovima povjesničara, nego i među povjesničarima gospodarstva, demografima, antropolozima, sociolozima i etnografima, rekla je recenzentica dr. Mira Kolar.
Autorica je rekla kako nije riječ o klasičnoj političkoj povijesti, te da je nedostatke izvora nadomjestila metodom usmene povijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Seljačka obitelj imala je ključnu socijalnu ulogu jer nije postojala socijalna država, te dominantno gospodarsku ulogu u kojoj se odnosi među članovima nisu bitno mijenjali, rekla je autorica. Hijerarhija je bila zasnovana na autoritetu starijih, odgoj je bio strog, a osjećaji su se suzdržano pokazivali.
Djeca i nakon što su odrasla ostajala su pod autoritetom roditelja koji su bili vlasnici i upravitelji gospodarstva. Roditelji su odabirali mnogo toga što se danas smatra osobnim pravom, uključujući i odabir supružnika.
Nasljeđivanje je išlo dvojako: po običajnom pravu zemlju su nasljeđivali izravni muški nasljednici, a prema građanskom pravu vlasnik je zemlje mogao odlučiti tko će ju naslijediti.
To je vodilo praksi da zemlja ulazi u miraz, što se sprječavalo isplatom udavače, cjenjkanjem itd.
Smanjenjem obitelji žena preuzima muške poslove, osobito kad ostaje udovica. No, i tada ostaje u neravnopravnom položaju, jer gotovo da nije više imala pravo sklopiti brak i vrlo je teško živjela.
Stariji članovi dugo su zadržali vodeći položaj zahvaljujući iskustvu u vođenju obitelji ili zadržavanju prava na promjenu oporuke, što je bilo moćno oružje u upravljanju obiteljima u promijenjenim uvjetima.
Suzana Leček (1961.) radi u Hrvatskom institutu za povijest i predaje na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Koautorica je dviju knjiga i autorica više znanstvenih radova.
Povijesna studija na više od 530 stranica govori o gospodarskim prilikama na selu sjeverozapadne Hrvatske, strukturi i strategiji seljačkih gospodarstava i seljačkih obitelji te prati i analizira ulogu članova obitelji s obzirom na njihovu životnu dob.
Iako govori o prošlosti, to je knjiga koja će imati veliki odjek, ne samo u krugovima povjesničara, nego i među povjesničarima gospodarstva, demografima, antropolozima, sociolozima i etnografima, rekla je recenzentica dr. Mira Kolar.
Autorica je rekla kako nije riječ o klasičnoj političkoj povijesti, te da je nedostatke izvora nadomjestila metodom usmene povijesti.
Djeca i nakon što su odrasla ostajala su pod autoritetom roditelja koji su bili vlasnici i upravitelji gospodarstva. Roditelji su odabirali mnogo toga što se danas smatra osobnim pravom, uključujući i odabir supružnika.
Nasljeđivanje je išlo dvojako: po običajnom pravu zemlju su nasljeđivali izravni muški nasljednici, a prema građanskom pravu vlasnik je zemlje mogao odlučiti tko će ju naslijediti.
To je vodilo praksi da zemlja ulazi u miraz, što se sprječavalo isplatom udavače, cjenjkanjem itd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Smanjenjem obitelji žena preuzima muške poslove, osobito kad ostaje udovica. No, i tada ostaje u neravnopravnom položaju, jer gotovo da nije više imala pravo sklopiti brak i vrlo je teško živjela.
Stariji članovi dugo su zadržali vodeći položaj zahvaljujući iskustvu u vođenju obitelji ili zadržavanju prava na promjenu oporuke, što je bilo moćno oružje u upravljanju obiteljima u promijenjenim uvjetima.
Suzana Leček (1961.) radi u Hrvatskom institutu za povijest i predaje na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Koautorica je dviju knjiga i autorica više znanstvenih radova.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Facebook
Google