Književni krug Split večeras je u palači Milesi u Splitu predstavio dvije knjige: "Poetiku hrvatske epike 18. stoljeća" autora Davora Dukića i "Kaliopin vrt II" autorice Dunje Fališevac.

O knjizi Dunje Fališevac, uz autoricu, govorili su prof. Ivan Bošković i mr. Bratislav Lučin. "Kaliopin vrt II" (Studije o poetikama i ideološkim aspektima hrvatske epike) okuplja četrnaest studija koje se bave raznim aspektima i problemima naracije u stihu u hrvatskoj književnoj kulturi. Po problematici kojom se bavi ova je knjiga nastavak, ali i dopuna knjizi Kaliopin vrt I (Studije o hrvatskoj epici), koja je, također u izdanju Književnog kruga objavljena 1997., u kojoj su obrađeni i analizirani razni aspekti naracije u stihu u hrvatskoj književnosti od srednjega vijeka do četrdesetih godina 20. stoljeća.

"Kaliopin vrt II rezultat je autoričine zaokupljenosti naracijom u stihu, književnim rodom koji je u književnosti danas gotovo izumro, ali je na području hrvatskih zemalja tijekom više stoljeća bio neobično plodan i obnašao brojne književno-estetske i ideološke funkcije te bio pokazateljem brojnih društvenih, političkih i ideoloških mijena kroz koje je hrvatska kultura prolazila", rečeno je na predstavljanju.

Dunja Fališevac, pak, uz Divnu Mrdeža - Antonina i samog autora, govorila je o knjizi Davora Dukića "Poetika hrvatske epike 18. stoljeća".

"Kao vrstan poznavatelj hrvatske usmene književnosti, Dukić je u svojoj knjizi precizno opisao veze hrvatskih pjesnika iz raličitih sredina i različitih vremenskih odsječaka s tim uvelike fluidnim književnim korpusom", piše između ostalog u recenziji koju je napisao dr. Milovan Tatarin.

Povijesna epika 18. stoljeća nije poetički jedinstvena, a ovaj bi rad u mnoštvu epskih svjetovno-povijesnih tekstova iz tog vremena trebao istaknuti eventualne poetičke pravilnosti, odnosno skupove koherentnih književnih postupaka prema kojima je epske tekstove moguće poetički klasificirati, zaključio je.

U knjizi su detaljno i u potpunosti prezentirana hrvatska epska djela u stihu u 18. stoljeću, analizirane njihove relevantne poetične sastavnice, te su određene i žanrovske komponente. Autor je iznio važnije aspekte odnosa spram tradicije hrvatske epske književnosti te se pozabavio odnosom prema povijesnoj i političkoj stvarnosti, odnosno, kako je rekla Dunja Fališevac, jasno je i s velikom sposobnošću sinteze u zaključku iznio relevantne, u hrvatskoj književnoj historiografiji bitno inovativne spoznaje o hrvatskoj epici 18. stoljeća.

(Hina) xdstr yln

(Hina)