DRUŠTVO za promicanje čakavske kulturne baštine Čakavski sabor predstavilo je večeras u Zagrebu 11. kolo biblioteke "Istra kroz stoljeća".

O zbirci časopisnih radova "Istarski limes I-II" Andre Mohorovičića, te romanima Milana Rakovca "Sliparija" i Maria Schiavata "Crlenica i gromače", govorili su arhitekt Andrija Mutnjaković, te književnici Mirko Kovač i Milan Rakovac.

Mohorovičić je u svojim radovima dokazao da istarska arhitektura ima hrvatski identitet i da je Istra bila sastavni dio hrvatske kulture, istaknuo je Mutnjaković.

Djelo čiji je naziv "Istarski limes", što označava sjeverozapadnu granicu hrvatske kulture, pripremili smo 1988. kao reakciju na političke signale iz Beograda da se Istra prepusti Talijanima, kazao je Mutnjaković.

Mirko Kovač je kazao za Rakovčevu knjigu da pokriva specifičan teritorij u kojem je autor savladao sve njegove finese.

Rakovac se osvrnuo na knjigu Maria Schiavata i ocijenio da je na djelu saga o ljubavi i ljepoti u kojoj je autor najjasnije "razudio udove mraka istarskih tragedija 20. stoljeća".

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić Luce povezao je sva djela tretmanom stradanja u jamama i fojbama kao višestoljetnoj istarskoj sudbini te ocijenio značajnim što su se predsjednici Hrvatske i Italije Stjepan Mesić i Carlo Azegio Ciampi složili o potrebi međusobnog praštanja.

Lučić vjeruje da će i treća istarska država, Slovenija, podržati takav prijedlog, tim više što je slovenski ustav jedini u svijetu usvojio odredbu o poštovanju svetosti života, što treba zahvaliti utjecaju Martina Heideggera na slovenskog filozofa i savjetnika pri radu na ustavu Tine Hribara.

Direktor Čakavskog sabora Armando Debeljuh kazao je da je taj kapitalni izdavački projekt prijelaz stare redakcije prema novoj nakon petnaestogodišnje pauze u radu, te zahvala ljudima koji su najviše zadužili čakavsku kulturu.

Planiramo pokrenuti čakavsku akademiju s ciljem znanstvenog rada na jezičnim, antropološkim i općenito kulturnim temama, kazao je.

Čakavski sabor osnovan je 1969. godine i do sada je objavio 60 knjiga.

Središnja osoba večerašnjeg predstavljanja, Andro Mohorovičić, napisao je oko stotinu radova od čega se preko polovice odnosi na istarsku arhitekturu.

Istraživao je pučku arhitekturu jer je smatrao da se nacionalno biće može bolje upoznati kroz tu endemičnu arhitekturu. Analizirajući strukturu naselja, pokazao da se ona temelji na prethistorijskim začecima te da su preko srednjovjekovne strukture sačuvane do danas.

To je pokazao i preko strukture kuća: prethistorijska kružna zgrada koju predstavlja kažun i pačetvorinska osnova ilirske kuće u Istri, sasvim su drukčije od tipa europske kuće, kazao je Mutnjaković.

Mohorovičić je analizirao i strukturu sakralnih objekata te preko niza elemenata, npr. krova sa svodom, pokazao njihova starohrvatska kulturna obilježja.