Hrvatska će podnijeti molbu za status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji u veljači ili ožujku iduće godine, najavio je hrvatski premijer Ivica Račan u razgovoru za sutrašnji ´Večernji list´, istaknuvši da će sve parlamentarne stranke pozvati na konsenzus o Nacionalnom programu Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji.

Odluka o točnom datumu kada će biti podnesena molba utvrdit će se za desetak dana. Premijer je procijenio da je ´za prihvaćanje standarda EU potrebno još pet godina teškog rada´ te da je ´duboko uvjeren da smo u stanju to obaviti´.

Na pitanje novinara o prijedlog predsjednika HDZ-a Ive Sanadera da se donese nestranačka rezolucija o približavanju Hrvatske EU, Račan je rekao kako je ova Vlada od samog početka zagovarala ´da put u EU bude zajednički put svih političkih snaga´, ali da, ´na žalost, nije do zadnjeg dana imala političku spremnost iz redova opozicije za takav konsenzus´. ´Ako izjava gospodina Sanadera u tome predstavlja obrat, ja je pozdravljam´, rekao je Račan, istaknuvši da je približavanje EU toliko važno za Hrvatsku da je konsenzus ne samo potreban, nego nužan. ´Spremnost HDZ-a i drugih opozicijskih stranaka na takav konsenzus treba pozdraviti ako se radi o stvarnom a ne deklarativnom prijedlogu. To će se vrlo brzo vidjeti. Kad se glasalo o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, konsenzusa na žalost nije bilo´ - izjavio je Račan.

Odgovarajući na pitanje novinara hrvatski premijer je rekao kako smatra da s obzirom na geostratešku poziciju Hrvatske, Europa itekako ima razloga ne preskočiti je. ´Za razliku od prethodne vlasti, mi upravo naglašavamo poziciju Hrvatske kao spone između mediteranske, srednjoeuropske i balkanske Europe. Da bi ta geostrateška pozicija bila vrijednost, Hrvatska mora surađivati sa svojim susjedima i sa svim regijama. To će Europu uvjeriti da Hrvatsku treba´ - rekao je Račan.

Hrvatski premijer je kazao da nije upoznat s inicijativom makedonskog predsjednika da Hrvatska lobira za EU s Makedonijom, Albanijom, BiH i SRJ, ali da je ne bi mogao podržati. ´S obzirom na to da su u prvoj grupi zemalja za idući krug proširenja EU Rumunjska i Bugarska, onda i mi želimo biti u tom društvu. Koja će nam se još zemlja pridružiti u tom naporu, to je stvar pojedine zemlje, a ne grupnog ulaska. Mi se možemo međusobno podržavati, ali ne tako da preko te suradnje i zajedničkog lobiranja zaustavljamo sebe i da se svodimo na regionalni pristup kojem se protivimo. Pročitao sam u novinama da je predsjednik države (Hrvatske) rekao da ne može Vlada biti protiv nečega u čemu nije sudjelovala. Reći ću samo kako se nadam da je ideja ipak bila drukčija nego što je predstavljeno u medijima´ - rekao je Račan.

U dužem razgovoru za ´Večernji list´ premijer je istaknuo je kako nije dobro ocjenjivati perspektivu Hrvatske iz dnevno-političke situacije, a na pitanje ´što kad dođu nove optužnice, procijenio je da će ´s novim optužnicama biti lakše´. ´Kritična masa javnosti koja je sklona suradnji s Haaškim sudom, veća je nego prije i to je rezultat tegobnog puta koji smo prošli u ´slučaju Bobetko´ u zadnja dva mjeseca´, ocijenio je.

Govoreći o političkim uvjetima za približavanje EU, premijer je, uz ostalo, istaknuo spremnost ove vlasti na suradnju s Haaškim sudom te da ni u jednom trenutku nije bilo upitno pravo da nacionalne manjine same biraju svoje predstavnike. Podsjetio je i da se oko sto tisuća izbjeglih Srba vratilo te da po tom pitanju još nije još sve završeno, jer to iziskuje velika sredstva. Istaknuvši značaj rješavanja graničnih pitanja, premijer je rekao kako je još važnije da Hrvatska nema sukobe oko eventualno otvorenih graničnih pitanja.