"HOTO grupa", organizirala je tzv. "javnu" prezentaciju kontroverznog projekta "Cvjetni prolaz", kako se po najnovijem zove posao kojim investitor Tomislav Horvatinčić namjerava temeljito preurediti blok zgrada u strogom centru Zagreba.

Prezentacija ni u kojem slučaju nije bila javna jer su je osiguravala jake snage zaštitara, koje su u derutne prostore na Trgu Petra Preradovića, gdje se prezentacija održavala, propuštale samo novinare i one pozvane.

Interes javnosti i prijepori koji prate ovaj projekt ogromni su, što je razumljivo jer radi se o poslu vrijednom preko 100 milijuna eura, kojim se iz temelja mijenja vizura i izgled najstrožeg centra grada, čemu se mnogi arhitekti, urbanisti, aktivisti kao i brojni Zagrepčani, žestoko protive.

Podsjetimo; investitori su u blok zgrada omeđen Cvjetnim trgom, Varšavskom, Gundulićevom ulicom i Ilicom namjerili instalirati luksuzni "Lifestyle centar" na tri etaže u kojem će u ostakljenim kupolama živjeti bogataši, ponad zemlje žuboriti potočići i zelenjeti se livade, u međuzemlju biti trgovine i kavane gdje će se kave ispijati pod svjetlom nastalim efektom staklenika. Podzemlje centra udomiti će na nekoliko etaža oko 700 automobila, koji će u centar ulaziti iz trenutno za promet zatvorene Varšavske ulice.

U ovaj strogo kontrolirani raj u centru grada (koji će se po noći zatvarati radi "klošara i drugih urbanih stvari", kako je to stručno obajsnio autor idejnog arhitektonskog rješenja, glasoviti arhitekt Boris Podrecca), ulaziti će se iz prolaza koji će izbijati na četiri ulice koje ga omeđuju.

"Hoto grupa" doista ništa nije prepuštala slučaju, pa je organizacija eventa u memljivom staništu kukaca i štakora povjerena uglednoj PR tvrtki više podsjećala ne performans kojim se uz gitarističke milozvuke iz zvučnika i projekcije sa plazmi demonstrirala odlučna nakana privođenja derutnih prostora svrsi luksuznog življenja i šopingiranja.

Kaj je pusti Mars kontra Lifestyle centru

"Teško je onima koji dolaze s Marsa spoznati rast i formu Zagreba", započeo je svoje, malo je reći nadahnuto izlaganje, poetski nastrojen Podrecca. "Beč ima svoj "Ring", Budimpešta "Osmicu", a Zagreb passpartu, upoznao je okupljeno mnoštvo sa divotama metropole Podrecca, koji je za vrijeme svog nastupa nahvalio Zagreb više nego Šenoa, Diklić i Ivo Robić zajedno i dojma smo da bi se za pravog investitora, odnosno cijenu, isti tren preselio u raspadnute zgrade na Cvjetnom i prije nego što na njihovom mjestu nikne glasoviti Centar.

"Trebamo odstraniti tumore na fagmentu grada jer Cvjetni trg je mali salon grada, a zagrebački zeleni passportu je nezaboravan i neponovljiv", cvrkutao je Podrecca svako malo uspoređujući Ilicu sa simfonijom,  a prolaze kroz centar sa sonetima.

"Urbane vile koje će se nalaziti na vrhu Cvjetnog prolaza biti će Stadtkrone grada. Biti će to lagane, metalne, drvene, feminine vile", objasnio je koncept predivnog življenja na mjestu gdje sada caruju žohari i hrvatski jal.

Problem s parkingom u centru Zagreba, koji bi izgradnja centra dovela do neizdrživosti je kozer Podrecca ovako objasnio: "Auto je u našem društvu nepotrebno dijabolizirano. Ustvari radi se o fetišu koji je simbol moći"

Finale njegovog izlaganja, kojim se obrušio na protivnike projekta bila je sljedeća rečenica: "Grad je kobajagi zaštićen, a u stvari paraliziran".

"Da je barem još ovakvih projekata"

Ugledni govornici koji su uslijedili također su branili projekt: "Kada bi barem još desetak dvorišta bilo ovako uređeno, pa da nam Zagreb postane prepšoznatljiv", poželio je profesor Ivan Dadić sa Fakulteta prometnih znanosti.

Tomislav Premrl je izjavio kako je unutrašnjost blokova zgrada uvijek bila rak rana Zagreba. "Ovime se revitalizira Cvjetni trg koji je u lošem stanju: Ovo rješenje je bolje od GUP-a"

Dražen Juračić, profesor na arhitektonskom fakultetu je rekao kako je blok u kojem će se graditi "zapušten, u očajnom stanju i neupotrebljiv". Krenuo je dalje hvaliti Centar, govoreći da se time dobiva još jedna prijeko potrebna javna površina, na što je reagirao Teodor Celakoski, iz inicijative Pravo na grad povicima: "Ovo je laž! Zašto lažete! To će biti privatni prostor, kao što je ovo privatna zabava, a ne javna prezentacija".

Aktivisti Prava na grad kao partibrejkeri

Zatim su na scenu stupili brojni zaštitari, koji su Celakoskog, kvaritelja vrtne zabave pod raspadnutim krovovima krenuli izbaciti, čemu su se usprotivili njegovi sudruzi, a Tomislav Horvatinčić osobno je došao naložiti da se njegovog glavnog oponenta ne izbacuje.

Nakon toga su se strasti malo smirile, a na ključni problem je ukazao Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, koji je poručio Slavku Dakiću, pročelniku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada: "Javni inters u pogledu građenja i planiranja grada mora braniti gradska vlast, a ne privatni investitori"

Duško Ljuština, prvi čovjek grada za kluturu, podsjetio je da je pet posto centra namijenjeno za kulturne sadržaje.

Igor Zidić, član žirija koji je izabrao ovaj projekt drži projekt "izvanrednim, najviše europske vrijednosti"

Paroh Popović: Investitori i grad se otimajući tuđu imovinu služe komunističkim metodama

Milenko Popović, paroh zagrebački je u ime Pravoslavne crkve izrazio ogorčenje projektom: "Mi smo izvorni vlasnici kina Zagreb koji je dio ovog projekta: Spominjali ste Marsovce, tumore i ovaj centar kao raj na zemlji, ali ukoliko se projekt ostvari, idem na Mars ili bježim u pakao, jer ste ovim vašim "tumorom" poništili sve prijašnje"

Popović se u pitao zašto je odabrana ova lokacija, a ne ona između Varšavske i Frankopanske i kako investitori misle počinjati radove kada se zna da se zbog potraživanja Pravoslavne crkve na nekretnine gdje će biti Centar vodi sedam sudskih sporova, od općinskog do Ustavnog suda.

"Predstavljate se kao ljudi novog vremena a ustvari se koristite komunističkim metodama otimajući tuđu imovinu", ljut je bio Popović.

Zvonko Alač
Foto: M.P.