54.234.247.118 US
 

Prijedlog proračuna - prihodi 86,4 milijarde, rashodi 90,9 milijardi kuna

Piše:
četvrtak, 11.11.2004. 11:32
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PRIJEDLOGOM državnog proračuna za iduću godinu proračunski prihodi planirani su u iznosu od 86,4 milijarde kuna, što je 5 posto više od ovogodišnjih prihoda, dok se rashodi planiraju u iznosu od 90,9 milijardi kuna, ili 4 milijarde kuna više nego ove godine, doznaje se danas u Ministarstvu financija.

Prijedlog državnog proračuna, kao i zakonske prijedloge vezane za poreznu reformu, danas poslijepodne trebala bi usvojiti i hrvatska Vlada.

Iz Ministarstva financija kao pretpostavke za izradu državnog proračuna ističu očekivani rast realnog BDP-a od 4,4 posto, te inflaciju od 2,5 posto.

Projekcije Ministarstva predviđaju i ukupni deficit opće države u idućoj godini od 3,7 posto BDP-a.

U skladu s očekivanim rastom ekonomske aktivnosti, te uz najavu bolje kontrole naplate poreznih prihoda, u resoru financija planiraju prihode državnog proračuna u iznosu od 86,4 milijarde kuna, što je porast od 5 posto u odnosu na ovu godinu. Pri tome se od poreza očekuju prihodi od 51,3 milijarde kuna, što je povećanje od 7,9 posto, od doprinosa 32,3 milijarde kuna, ili 8,3 posto više nego ove godine.

Proračunske rashode pak u idućoj godini u Ministarstvu planiraju u iznosu 90,9 milijardi kuna, što je 4 milijarde kuna više nego ove godine.

Kako financijaši u idućoj godini planiraju prihod od privatizacije viši od 4 milijarde kuna, tako procjenjuju da bi se tim prihodom gotovo u potpunosti pokrio proračunski deficit (od 4,4 milijarde kuna). Glavni izvor prihoda od privatizacije, kako se očekuje, bio bi od nastavka privatizacije Ine.

Kao glavne proračunske prioritete u idućoj godini u Ministarstvu izdvajaju reforme pravosuđa, javne uprave, znanosti i obrazovanja, nastavak infrastrukturnih projekta i poljoprivredu, te ispunjenje obećanja o porodiljnim naknadama, indeksaciji mirovina i braniteljskih prava.

Prema projekcijama Ministarstva financija o porastu mirovina, proračunski bi se rashodi za mirovine iduće godine povećali za 1,2 milijarde kuna (na ukupno 24 milijarde kuna), a rashodi za plaće za 3,1 posto, ili za oko 800 milijuna - na 22,6 milijardi kuna.

Proračunom se planira i povećanje porodiljnih naknada s ovogodišnjih 976 milijuna kuna na 1,2 milijarde u idućoj godini, za prava branitelja planirano je povećanje od 200 milijuna kuna, a izdvajanja za lijekove povećali bi se s ovogodišnjih 1,8 milijardi na 2,6 milijardi u idućoj godini.

Rashodi za obrazovanje i znanost planirani su u iznosu 8,7 milijardi kuna, a rashodi za Hrvatske željeznice 2,8 milijardi kuna, a uključivanjem subvencija za HŽ ukupne bi se subvencije iz proračuna povećale sa 3,9 milijardi ove godine na 5,2 milijarde kuna iduće godine.

Kod poljoprivrede planira se povećanje subvencija za sto milijuna kuna, te još 200 milijuna kuna za podizanje trajnih nasada (vinogradi, maslinici).

Proračunski rashodi za infrastrukturne projekte s ovogodišnjih 1,9 milijardi kuna povećali bi se na 2,5 milijardi, a odnosi se to prije svega na rashode za obnovu.

No, osim toga infrastrukturna ulaganja obuhvaćaju i ulaganja u cestogradnju.

Ukupni nekonsolidirani rashodi izvanproračunskih fondova planirani su u iznosu od 11,7 milijardi kuna, od čega se najviše odnosi na Hrvatske autoceste (HAC) oko 4,9 milijardi, te Hrvatske ceste (HC) više od 2,1 milijardu kuna.

Prema projekcijama Ministarstva financija, deficit izvanproračunskih fondova iznosio bi oko 3 milijarde kuna (deficit HAC-a i HC-a bio oko 3,2 milijarde kuna, ali su ostali izvanproračunski fondovi u zajedničkom suficitu od oko 250 milijuna kuna).

Tako deficit izvanproračunskih fondova (oko 3 milijarde kuna) i deficit državnog proračuna (oko 4,5 milijardi kuna) znače zajednički deficit od 3,3 posto BDP-a. Kako je planirani deficit opće države 3,7 posto, deficit jedinica lokalne samuprave ne bi smio prijeći 0,4 posto BDP-a i to je prostor u kojem bi se iduće godine moglo kretati njihovo zaduženje, objašnjavaju u Ministarstvu financija.

Kako još nisu poznato kakvi će biti proračuni lokalnih jedinica, u Ministarstvu su za sada poznati samo podatci o konsolidiranim prihodima i rashodima središnjeg državnog proračuna i izvanproračunskih fondova.

Prema tim podatcima, ukupni prihodi i potpore u idućoj bi godini iznosili 93,6 milijardi kuna, a konsolidirani rashodi državnog proračuna i izvanproračunskih fondova 99,6 milijardi kuna.

U idućoj godini država treba vratiti i oko 11,9 milijardi kuna glavnice, te 4,6 milijardi kuna kamata.

Uz planirane prihode od privatizacije, za pokriće deficita i za podmirenje tih obveza država se planira ponajviše zadužiti na domaćem tržištu, iako planira i emisiju euroobveznica te povući značajna sredstva od Svjetske banke iz PAL programa.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije