PROJEKT povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu, za koji je nedavno Svjetska banka Hrvatskoj odobrila zajam od 35 milijuna kuna, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac smatra zapravo povijesnim i tvrdi da će se svaka kuna samo za to potrošiti, te ističe da je hrvatskim znanstvenicima diljem svijeta već poslao poruku da "krenu u bitku za povratak kako bi ostavili trag u domovini".

Ministar Primorac potporu za stajalište da je riječ o povijesnom projektu pronalazi i u činjenici da je odobravanje tog zajma zapravo bio i određen presedan za Svjetsku banku jer je u tom slučaju načinila nevjerojatno brzu evaluaciju.

U razgovoru za Hinu, u kojemu je iscrpnije govorio o projektu povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu, Primorac je objasnio da je Svjetska banka u slučaju odobravanja tog zajma načinila nevjerojatno kratku i brzu evaluaciju.

Jer, podsjetio je Primorac, ako, primjerice, pogledate da su za zajmove koje je Svjetska banka dosad odobrila nekoj hrvatskoj instituciji bile potrebne oko dvije i pol godine, u posljednjem slučaju to je učinila za nešto manje od tri mjeseca.

To je pak Primorcu i potvrda da je Svjetska banka ocijenila da oni koji su tražili takav zajam zapravo znaju što čine i kako će "vratiti" hrvatske znanstvenike u domovinu.

Rok za odobreni zajam od pet milijuna američkih dolara zapravo je "otvoren", ali, kako je rekao Primorac, već je poslao "snažnu poruku hrvatskim znanstvenicima diljem svijeta da svi zajedno krenemo u bitku da se najbolji ljudi iz inozemstva vrate u domovinu".

Kako je istaknuo, poručio je "hrvatskim znanstvenicima da najboljima među sobom predlože da se vrate u Hrvatsku", a on će kao ministar, dodao je, znanstvenicima-povratnicima koji budu predložili projekte dati novčanu potporu, osigurati im mjesto gdje će raditi i, što je posebice važno, znanstvene novake koji će s njima surađivati na projektima.

To pak znači, ustvrdio je Primorac, da više nema izgovora za znanstvenike da se ne mogu vratiti. Istaknuo je da je hrvatskim znanstvenicima koji rade izvan domovine poručio kako je "konačno došao trenutak da vlastitim djelom ostave trag u domovini". Budući da je zajam tek odobren, rekao je da se još ne može reći kako će se on sukcesivno trošiti. Znanstveniku koji, primjerice, želi raditi izvan Zagreba ili Splita ministar Primorac spreman je dati dvostruki novčani iznos od traženoga. On smatra da se i u manjim mjestima mogu ostvariti sjajni uvjeti za tehnologijski projekt - malu biotehnološku korporaciju.

Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u domovinu ministar Primorac nedavno je predstavio i na Rektorskome zboru u Zadru, održanom u povodu prve obljetnice rada obnovljenoga Sveučilišta u Zadru.

Spomenuo je i projekt koji se ostvaruje u suradnji sa Svjetskom bankom - tzv. japansku darovnicu, kojom je Hrvatska posredstvom japanske države od Svjetske banke dobila više od 766 tisuća američkih dolara.

Takva darovnica, rekao je, u načelu je namijenjena samo onim državama za koje je Svjetska banka procijenila da su spremne pokrenuti reforme. Tako je, dodao je, Svjetska banka načinila evaluaciju našega projekta i zaključila da je Hrvatska spremna početi reformu školstva.

Darovnica obuhvaća sve elemente i pripremu, koji će u konačnici pokrenuti reformu, a namijenjena je evaluaciji sadašnjeg stanja, kadrovskom popunjavanju, prijedlozima i procjenama koliko bi, primjerice, u našem konkretnom slučaju trebao trajati katalog znanja i kakav bi on trebao biti, te kakav bi trebao biti projekt novoga nastavnog programa utemeljen na tom katalogu znanja.

Osim toga, taj je novac namijenjen i prosudbi naše vizije kako bismo pokrenuli projekt evaluacije nastave sa stručnim skupinama u kojima mogu biti i vanjski suradnici, a posebice je važno osigurati neprekidnu izobrazbu nastavnika.

Dakle, istaknuo je Primorac, predstavnici Svjetske banke rekli su sljedeće - nas zanima da vi u Hrvatskoj sastavite predprojekt i sve što je nužno za pokretanje reforme.

Ministra Primorca posebice veseli to što je riječ o bespovratnom novcu, zbog čega je donatore trebalo uvjeriti da doista imamo viziju te, što je osobito važno, ljude koji su je sposobni ostvariti.

Nakon što su razgovarali s većinom dužnosnika u hrvatskim državnim službama, a i sa mnom više puta, predstavnici Svjetske banke zaključili su da smo spremni, rekao je Primorac i najavio da će već sljedeći tjedan biti zaposlena prva osoba zadužena za taj projekt.

Po preporukama Svjetske banke, među stručnjacima bi obvezno trebali biti oni koji briljantno poznaju međunarodno pravo, financije te operativni dio posla vezan uz taj projekt.

Primorac smatra da je darovnica posebice važna ako znamo da tog novca jednostavno nema u proračunu. Spomenuo je da je taj novac i jamstvo da on kao ministar sa stručnim suradnicima može razgovarati o poslu i platiti im za ono što su učinili.

Ministar je podsjetio da je i dio novca iz proračuna namijenjen tom projektu, dodajući da sada, zahvaljujući i darovnici, zapravo pripremamo kvalitetnu reformu hrvatskoga školstva. Ipak, ustvrdio je, treba biti vrlo oprezan jer ćemo tek nakon prve faze, u koju će se uložiti novac te darovnice i dio novca iz proračuna, znati "cijelu situaciju".

A budući da, kako je rekao, nije samo osoba koja se previše uzdaje u procjenu stanja i analizu, ministar Primorac istaknuo je da usporedno želi raditi na toj reformi i pokrenuti reformski sustav.