54.159.113.182 US
 

Prirodno-znanstveni studiji i Bolonjski proces

Piše:
četvrtak, 30.9.2004. 18:50
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Članovi hrvatske akademske zajednice smatraju da su financiranje znanstvenog istraživanja, nedovoljni utjecaj sveučilišta na znanstvenu politiku, ali i tržište rada, problemi u Bolonjskom procesu prilagodbe hrvatskih prirodnoznanstvenih studija.

Iskustva i rezultati u prilagodbi prirodno-znanstvenih studija u Hrvatskoj Bolonjskom procesu harmonizacije europskoga visokoobrazovnog prostora bili su temom današnjega razgovora u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa o provedbi Bolonjskoga procesa na hrvatskim sveučilištima.

Jedan je to u nizu razgovora što ga je o navedenoj temi organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Rektorskim zborom Hrvatskih visokih učilišta, u cilj sagledavanja stanja u hrvatskome visokom školstvu.

Naime, Bolonjskom procesu Hrvatska je pristupila na ministarskoj konferenciji u Pragu 2001. i time se obvezala da će do 2010. učiniti potrebne promjene u sustavu visokoga školstva jer je to i rok za stvaranje jedinstvenoga, ali ne i jednoobraznoga, europskog visokoškolskog prostora.

Kad je riječ o Bolonjskom procesu u prirodno-znanstvenim studijima, kao jedna od poteškoća istaknuto je pitanje doktorskih studija.

Profesor na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta Tomislav Cvitaš upozorio je kako je doktorski studij u prirodnim znanostima izrazito vezan za financiranje, zato što je njegovo težište istraživački rad. Za to su pak, rekao je, nužna novčana sredstva za znanstvenu opremu i rad na toj opremi.

S tim u vezi, profesor na PMF-u Nikola Kallay ukazao je na problem da u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ne postoje sredstva za opremu za obrazovanje.

Rektorica zagrebačkoga Sveučilišta Helena Jasna Mencer ustvrdila je pak da se u Hrvatskoj znanstveni projekti neadekvatno kreiraju jer sveučilište nema utjecaja na znanstvenu politiku. Za razliku od zemalja, dodala je, koje smatraju da su prestižna sveučilišta "prava" znanstvenoistraživačka mjesta.

Po riječima prorektora za znanost i razvoj zagrebačkoga Sveučilišta Alekse Bjeliša, moguće rješenje toga problema su i udruženi doktorski studiji, koje bi organizirala i zajednički izvodila sva hrvatska sveučilišta.

I dok su pravni fakulteti u Hrvatskoj suglasni da je za sveučilišni pravni studij najbolji model 5+0, odnosno jedinstveni preddiplomski i diplomski studij, predstavnici prirodno-znanstvenih studija imaju različita stajališta.

Neki od tih fakulteta tako razrađuju model 3+2 (trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski studij), a drugi model 5+0 jer smatraju da društvo nije spremno za zapošljavanje onih koji bi završili samo trogodišnji preddiplomski studij.

(Hina) xip yjn

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije