Prisjećanje na Krležu u povodu 21. godišnjice njegove smrti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
LEKSIKOGRAFSKI zavod ´Miroslav Krleža´ organizirao je danas božićni i novogodišnji domjenak za brojne djelatnike i suradnike i komemoraciju Miroslavu Krleži u povodu 21. godišnjice smrti velikog pisca.
Dugogodišnji Krležin suradnik i urednik u Leksikografskom zavodu Josip Šentija istaknuo je da je Krleža nezamisliv bez svoje biblijsko-teološke tematike, nezamisliv bez biblijsko-teološkog terminarija i metaforike u svom osobnom životu ma što god se mislilo o njegovu agnosticizmu ili ateizmu.
´Razmišljajući o svemu što se i u najnovije vrijeme o njemu javno govori i piše, potvrdio sam jedan stari davnašnji zaključak da je u Krleže jedno odnos prema vjeri, a drugo odnos prema Crkvi, ustvari prema svim crkvama koje se pozivaju na Abrahamove i sve druge izvore i tradicije´, rekao je Šentija.
Istaknuo je da će Krleža kao nacionalna vrijednost i u području enciklopedike i leksikografije izdržati kušnje novih, ne baš sređenih i mirnih vremena. Šentija je izrazio uvjerenost da će Krleža izdržati čak i one kušnje koje bi se mogle pojaviti, i koje se možda već pojavljuju u kući i oko kuće koju je utemeljio i koja se danas naziva njegovim imenom.
Urednik Krležijane Velimir Visković govorio je o Krleži kao najvećem hrvatskom piscu koji se ogledao u svim žanrovima, dodavši kako je Krleža opisao u svojim djelima visoko europsko građansko društvo, te na taj način pokušao povezati hrvatsku književnost s vodećim europskim piscima svoga vremena poput T. Manna, S. Becketa, R. Musila i drugih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nedopustiva je politička instrumentalizacija Krležinih djela, istaknuo je Visković. Dodao je da je Krleža, što se tiče enciklopedistike, bio marljiv sakupljač i rad na enciklopedijskim izdanjima nije bio lišen njegove osobnosti.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan uz ostalo je rekao da je Krleža u svom djelu bio opsjednut eshatološkim problemima te se nije mogao baviti ničim što nije bilo ili političko ili teološko. Stoga se s pravom Krležu može smatrati velesvećenikom, istaknuo je Ladan.
S obzirom na suradnike koje je okupio oko sebe izgledalo je da je Leksikografski zavod bio sinonim za ´kuću grešnika´ što je bio proizvod vremena, ocijenio je Ladan. Rekao je kako se danas premalo spominje zasluga Mate Ujevića u djelovanju Leksikografskog zavoda podsjetivši kako je Krleža bio taj koji je znao tko će raditi, a Ujević onaj koji je odlučivao kako će se raditi koje enciklopedijsko djelo.
Dugogodišnji Krležin suradnik i urednik u Leksikografskom zavodu Josip Šentija istaknuo je da je Krleža nezamisliv bez svoje biblijsko-teološke tematike, nezamisliv bez biblijsko-teološkog terminarija i metaforike u svom osobnom životu ma što god se mislilo o njegovu agnosticizmu ili ateizmu.
´Razmišljajući o svemu što se i u najnovije vrijeme o njemu javno govori i piše, potvrdio sam jedan stari davnašnji zaključak da je u Krleže jedno odnos prema vjeri, a drugo odnos prema Crkvi, ustvari prema svim crkvama koje se pozivaju na Abrahamove i sve druge izvore i tradicije´, rekao je Šentija.
Istaknuo je da će Krleža kao nacionalna vrijednost i u području enciklopedike i leksikografije izdržati kušnje novih, ne baš sređenih i mirnih vremena. Šentija je izrazio uvjerenost da će Krleža izdržati čak i one kušnje koje bi se mogle pojaviti, i koje se možda već pojavljuju u kući i oko kuće koju je utemeljio i koja se danas naziva njegovim imenom.
Urednik Krležijane Velimir Visković govorio je o Krleži kao najvećem hrvatskom piscu koji se ogledao u svim žanrovima, dodavši kako je Krleža opisao u svojim djelima visoko europsko građansko društvo, te na taj način pokušao povezati hrvatsku književnost s vodećim europskim piscima svoga vremena poput T. Manna, S. Becketa, R. Musila i drugih.
Nedopustiva je politička instrumentalizacija Krležinih djela, istaknuo je Visković. Dodao je da je Krleža, što se tiče enciklopedistike, bio marljiv sakupljač i rad na enciklopedijskim izdanjima nije bio lišen njegove osobnosti.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan uz ostalo je rekao da je Krleža u svom djelu bio opsjednut eshatološkim problemima te se nije mogao baviti ničim što nije bilo ili političko ili teološko. Stoga se s pravom Krležu može smatrati velesvećenikom, istaknuo je Ladan.
S obzirom na suradnike koje je okupio oko sebe izgledalo je da je Leksikografski zavod bio sinonim za ´kuću grešnika´ što je bio proizvod vremena, ocijenio je Ladan. Rekao je kako se danas premalo spominje zasluga Mate Ujevića u djelovanju Leksikografskog zavoda podsjetivši kako je Krleža bio taj koji je znao tko će raditi, a Ujević onaj koji je odlučivao kako će se raditi koje enciklopedijsko djelo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati