54.80.111.72 US
 

Proces ujedinjenja Europe približava se kraju

Piše:
ponedjeljak, 26.4.2004. 10:09
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ULASKOM 10 novih zemalja u Europsku uniju, što će 1. svibnja biti proslavljeno u Dublinu, glavnom gradu Irske, koja u ovom polugodištu predsjedava EUom, proces ujedinjenja dosad podijeljenog kontinenta približava se samom kraju.

Novoj "ujedinjenoj Europi" nedostajat će još Bugarska i Rumunjska, kojima je članstvo načelno obećano 2007. godine, četiri zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, Albanija i Turska. Hrvatska se nalazi na pragu dobivanja statusa kandidata i početka pregovora i nije bez izgleda da se priključi Bugarskoj i Rumunjskoj u sljedećem krugu proširenja.

Preostale tri zemlje bivše Jugoslavije, osim donekle Makedonije, zasad su vrlo daleko od članstva, a isto vrijedi i za Albaniju. U pogledu Turske, koja ima status kandidata, ali još nije otpočela pregovore, u Europskoj uniji traju polemike treba li uopće primiti tu zemlju koja se prostire na dva kontinenta.

Poseban su slučaj Norveška i Švicarska, bogate zemlje, koje ocjenjuju da im se zasad više isplati ostati izvan integracije. Norvežani su već dvaput na referendumima odbili članstvo u EU.

Ulaskom grčkog dijela Cipra, Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke i Slovenije, Europska unija imat će 450 milijuna stanovnika i postati treće najveće tržište na svijetu, iza Kine i Indije.

Riječ je o prvoj dobrovoljnoj integraciji u povijesti, a sadašnji šesti krug proširenja dosad je najveći od početka europskih integracija sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća.

Sadašnji "veliki prasak", kako se naziva proširenje na osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe te na dva mediteranska otoka, omogućio je pad komunističkih režima krajem 80-tih godina, čiji je simbol rušenje Berlinskog zida.

Europska unija odlučila je ponuditi europsku perspektivu novim demokracijama i na summitu u Kopenhagenu 1993. utvrdila kriterije potrebne za članstvo - uspostava demokratskog poretka i tržišnog gospodarstva sposobnog nositi se s konkurentskim pritiskom.

Pregovori o punopravnom članstvu za prvu skupinu zemalja počeli su 1998., a za drugu 2000. godine, a završeni su u prosincu 2002. ponovno na summitu u Kopenhagenu.

Pristupni sporazum potpisan je 16. travnja 2003. u Ateni, nakon čega je dovršena ratifikacija u svim zemljama članicama.

Proširenje će sadašnju EU-u stajati 27,5 milijardi eura u sljedeće tri godine, što je nešto manje od 25 eura po glavi stanovnika.

Ulazak novih članica postavlja mnoga pitanja o tome kako će funkcionirati europske institucije, posebice sadašnja Europska komisija, čiji će se broj članova povećati.

Nakon izbora za Europski parlament od 10. do 13. lipnja, na kojima će sudjelovati građani svih 25 članica, u studenom će se formirati nova Komisija s 25 članova, s po jednim povjerenikom iz svake članice. Tako će ostati sve do stupanja na snagu prvog europskog ustava, koji još nije ni usvojen. Na summitu EU-a u ožujku ove godine, postignuta je suglasnost da se rad na ustavu dovrši do sredine lipnja, ali on bi mogao stupiti na snagu najranije 2009. godine.

Ako ništa drugo, povjerenici buduće Komisije barem će biti okupljeni u istoj zgradi, za razliku od sadašnje situacije kada su raštrkani na nekoliko lokacija u Bruxellesu. Ovoga bi ljeta trebala biti dovršena obnova znamenite Komisijine četvorokrake zgrade Berlaymont. Samo se još rijetki sjećaju kada je počela obnova te zgrade, koja je praćena brojnim skandalima o pronevjeri sredstava.

Slično kao i broj članova Komisije, upitan je i sustav rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva, prema kojem bi, kad bi bio zadržan, svaka zemlja čekala po 12,5 godina da predsjeda Unijom.

Prema prijedlogu ustava, koji je pripremila Konvencija o budućnosti Europe, rotirajuće predsjedništvo bilo bi zamijenjeno stalnim predsjednikom Vijeća izabranim na mandat od 2,5 godine, odustalo bi se od načela da svaka zemlja daje po jednog povjerenika u Komisiju, a Europski parlament bio dobio veće ovlasti.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije