Foto: Ilustracija

PRIJAŠNJA istraživanja GfK pokazala su da 90 posto Hrvata smatra zdravlje osnovnom pretpostavkom dobrog života, a nove ankete otkrivaju na koje načine se brinuo vlastitom zdravlju, te što po tom pitanju čine naši susjedi u Sloveniji i Srbiji.

U Hrvatskoj, Sloveniji, te  Srbiji građani navode zdravu prehranu kao najvažniji način na koji brinu o vlastitom zdravlju. Uzevši u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima su Hrvati u svjetskom vrhu po pretilosti, čini se da je definicija zdrave hrane kod naših ljudi dosta podložna individualnoj procjeni.

U Hrvatskoj zdravu prehranu najviše ističu ispitanici iz Dalmacije (92 posto). Suprotno, zdrava prehrana najmanje je spomenuta u Slavoniji (73 posto) te Lici (66 posto).Zdrava prehrana je nešto važnija i za mlade od 15 do 17 godina (81 posto) te osobe starije od 55 godina (oko 84 posto). U kućanstvima s prosječnim prihodima najviše se pažnje posvećuje zdravoj prehrani (83 posto).

Sport i rekreacija smatraju se važnijima u Sloveniji i Srbiji nego u Hrvatskoj. Specifičnost Hrvatske je i u tome što su lijekovi na recept navedeni kao drugi najvažniji način brige o zdravlju, dok su u Sloveniji na trećem mjestu biljni lijekovi, a u Srbiji dodaci prehrani (vitamini, minerali).

U Hrvatskoj su sport i rekreacija (treća pozicija ) važniji muškarcima (58 posto) nego ženama (40 posto), a važni su i mladima do 24 godine starosti (između 70 i 80 posto), dok se u Slavoniji  sportu i rekreaciji pridaje mnogo manja važnost nego u drugim regijama (samo 37 posto).

Lijekovi bez recepta u Hrvatskoj  su najviše  zastupljeni kod žena (50 posto) te općenito kod osoba  starijih od 55 godina (i preko 50 posto).

Dodaci  prehrani , kao i biljni lijekovi  nemaju neku zapaženu poziciju u Hrvatskoj. Dodatke prehrani najviše preferiraju osobe između 25 i 34 godine (oko 40 posto) te zatim stariji od 65 godina (37 posto). Biljni su lijekovi najviše istaknuti u Istri s Primorjem (31 posto) te kod žena (27 posto) i osoba u dobi od 35 do 54 godine ( 27 posto).

Alternativna medicina  za sada ima najmanju ulogu u Hrvatskoj (prosjek je tek oko 5 posto) a najviše je istaknuta u Istri s Primorjem (oko 10 posto).

Lijekovi koje  liječnik propisuje na recept (tzv. RX lijekovi) u Hrvatskoj  su na drugoj poziciji  a najvažniji su starijima  od 65 godina (84 posto) te općenito ženama (58 posto), a najmanje su važni u Dalmaciji (38 posto).