54.158.50.26 US
 

PROF. JOSIPOVIĆ O (NE)DOKAZIVANJU GENOCIDA MILOŠEVIĆU - INTERVJU

Piše:
subota, 6.3.2004. 15:58
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova



"Prijatelji suda" (amici curiae) na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću zatražili su u petak od Haškog suda (ICTY) da zbog nedostatka dokaza oslobodi Miloševića od dviju najtežih optuži, za genocid i pomaganje u genocidu nad Bošnjacima, počinjenim tijekom rata u BiH 1992-95.L

"Amicusi" Steven Kay i Branislav Tapušković u podnesku navode kako "nema dokaza da je optuženi imao nužnu 'posebnu namjeru' da počini zločin genocida", odnosno "da u cijelosti ili djelomice uništi određenu etničku skupinu". Također ističu kako optužba Miloševiću nije dokazala ni "suučesništvo u genocidu" jer nisu dokazali da je "svjesno pomagao ili omogućavao drugima da počine genocid".

O posljedicama koje moguće Miloševićevo oslobađanje od tih optužbi može imati na buduću međunarodnu praksu procesuiranja i prevencije genocida, razgovarali smo s istaknutim hrvatskim stručnjakom za međunarodno kazneno pravo, prof. dr. Ivom Josipovićem s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

HINA: Kakve posljedice može Miloševićevo oslobađanje od optužbe za genocid imati na buduća suđenja za taj najteži zločin međunarodnog humanitarnog prava, primjerice na moguće suđenje Sadamu Huseinu za genocid nad iračkim Kurdima ?

JOSIPOVIĆ: Kao prvo, još je prerano govoriti o eventualnom Miloševićevom oslobođenju od optužbe za genocid. Naime, iako njegovi odvjetnici, formalno angažirani kao 'amici curiae' traže oslobođenje, ne znači da će tako i biti. Posebno, svima nama koji proces pratimo sa strane, teško je procijeniti kakvo je stvarno stanje predmeta. Naime, javnost je bila isključena u većem broju svjedočenja a i određeni dokumenti javnosti nisu poznati. Zato je teško cijeniti kakvi su izgledi za osudu ili oslobođenje za genocid. Sigurno je kako je kod zločina kakav je genocid teško očekivati direktni dokaz i da se sud mora osloniti na indicije. Međutim, utvrđivanje činjenica, pa i krivnje, indicijima ne mora biti loše kvalitete. I u "običnim" procesima se to vrlo često čini. Drugo, ako i ne bude dokaza za genocid, Milošević je optužen i za brojna druga vrlo teška kaznena djela i vjerojatno je da će, ako i za jedno bude oglašen krivim, dobiti tešku, možda i najtežu, doživotnu kaznu zatvora. Na buduća suđenja za genocid, pa i ono Sadamu Huseinu suđenje Miloševiću utjecat će pozitivno ako bude do kraja provedeno 'lege artis' i pravično, čak i ako presuda u dijelu koji se odnosi na genocid bude oslobađajuća.

HINA: Kako oslobađanje od te optužbe može utjecati na napore međunarodne zajednice za sprečavanje genocida u budućnosti, kako to objasniti žrtvama u BiH i hoće li to pomoći onima koji će ubuduće negirati da se genocid dogodio, što je to danas slučaj s genocidom nad Armenima iz 1915.?

JOSIPOVIĆ: Sigurno je da bi, barem prema onome kako javnost dominantno doživljava događaje od 90-ih naovamo, stroga kazna za Miloševića, uključivši i onu za genocid, bila pravična. Ali, pravo i pravda se ne moraju poklapati. Ako sud ne nađe dovoljno dokaza za genocid mora osloboditi Miloševića, kao i svakog drugog. Još jednom ističem da je korektan i pravičan postupak važniji od osude pod svaku cijenu. Milošević, kao i svaki drugi optuženik u demokratskoj zajednici ima pravo na obranu i presumpciju nevinosti, a na tužitelju je da mu dokaže krivnju. Nitko, pa ni Milošević ne može biti osuđen unaprijed, a da to nije utemeljeno na dokazima.

Sigurno je da će javnost, a posebno žrtve biti razočarane eventualnim oslobođenjem Miloševića od odgovornosti za genocid. Neki će, dakako, negirati ne samo genocid, već i svaki drugi zločin. Ali, ponavljam, presuda se mora temeljiti na dokazima za koje je odgovoran tužitelj. S druge strane, Miloševića se tereti i za druge teške zločine, pa i bez genocida može dobiti vrlo tešku kaznu.

HINA: Da li izuzetno visoki standard dokazivanja genocida postavljen u Konvenciji UN-a o genocidu u praksi otežava njegovo procesuiranje i kako to može utjecati na praksu Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Mogu li se očekivati promjene na tom planu?

JOSIPOVIĆ: Sigurno je da strogi kriteriji u definiranju genocida otežavaju dokazivanje. Međutim, genocid i jest najteži zločin upravo zato što je izuzetan po težini posljedica, namjeri počinitelja i drugim karakteristikama. U literaturi se, istina polako, probija i liberalnije shvaćanje genocida koje, npr. tim zločinom smatra i istrebljenje dijela neke skupine na manjem (ograničenom) području, ili koje ne traži da je zaista došlo do uništenja skupine, već da je ono postojalo kao prijetnja koja je dovela do etničkog čišćenja. Neki i samo etničko čišćenje nazivaju malim genocidom. Ali, Konvencija o genocidu, odredbe statuta međunarodnih kaznenih sudova, pa i njihova sudska praksa, do sada su preferirali prilično striktno shvaćanje genocida kao zločina kojim se namjerava u cijelosti ili djelomice uništiti nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina djelima kao što su ubijanje pripadnika skupine, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih boli, podvrgavanje skupine teškim životnim uvjetima, sprječavanje rađanja u skupini ili prisilno premještanje djece iz skupine.

Uz neposredno počinjenje neke od tih radnji, kažnjivo je i udruživanje radi genocida, poticanje na genocid, pokušaj genocida i sudioništvo u različitim oblicima. Osobno, ne očekujem da će skoro doći do radikalne promjene u shvaćanju genocida, barem ne u praksi ICTY-a. Međutim, u praksi ICTR (sud za Ruandu) već je došlo do određenog 'labavljenja' u definiranju genocida, pa će biti zanimljivo pratiti daljnji razvoj događaja.

HINA: Kako Miloševićevo oslobađanje od optužbe za genocid može utjecati na tužbu BIH protiv SRJ za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), a kako na tužbu Hrvatske protiv SRJ pred istim sudom?

JOSPOVIĆ: U svakom slučaju, eventualna osuda Miloševića za genocid jako bi olakšala položaj Hrvatske i BiH pred Međunarodnim sudom pravde. Ali, i bez toga, moguć je uspjeh u sporu. Naime, Međunarodni sud pravde ne samo da ne donosi odluku vezan tek slučajem pojedinca, makar to bio i Milošević. On ima znatno širi pristup te predmet razmatra ne samo u odnosu na okrivljenika-pojedinca, već raspravlja cijeli kompleks događaja koji treba rezultirati zaključkom o odgovornosti države, a ne pojedinca. Bez želje da prejudiciram rezultat tih sporova, rekao bih da su i BiH i Hrvatska za svoje tužbe pripremile vrlo ozbiljni dokazni materijal.

HINA: Međunarodni sud za Ruandu (ICTR) do sada je izrekao desetak presuda za genocid, ICTY do sada samo jednu generalu VRS Radoslavu Krstiću za Srebrenicu a i njoj još treba odlučiti žalbeno vijeće. Dakle, ICTY tek treba utvrditi da se u BiH uopće dogodio genocid. Očekujete li da će do toga doći?

JOSIPOVIĆ: Srebrenički pokolj vjerojatno je najdramatičniji događaj iz proteklog rata. Ako ima zločina koji ima obilježje genocida, to je svakako i prije svega Srebrenica. Zato vjerujem da će takvo stanje stvari naći odgovarajuću refleksiju u presudama ICTY-a.

(Hina) xdh ysv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije