54.162.121.80 US
 

Prognanici češće od branitelja pate od psihosomatskih poremećaja i depresije

Piše:
utorak, 12.4.2005. 12:36
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Istraživanje hrvatskih i njemačkih znanstvenika na trima skupinama ljudi u Hrvatskoj, koji su na različite načine bili izloženi ratnom stresu, pokazalo je da su se depresija i psihosomatskih poremećaji najčešće pojavljivali u prognanika, objavljeno je u novom broju znanstvenoga časopisa medicinskih fakulteta "Croatian Medical Journal".

Istraživanje je pokazalo da su branitelji razmjerno često patili od psihosomatskih simptoma, no depresija u njih nije bila češća nego u civila. Stopa psihosomatskih poremećaja bila je pak najniža među civilima.

Znanstvenici su u tijeku 11 godina pratili 128 civila iz Splita, 88 prognanika iz okupiranih hrvatskih područja i 70 hrvatskih vojnika koji su najmanje šest mjeseci proveli na prvoj crti bojišnice.

Svi ispitanici bili su muškog spola. Utvrđeno je da se simptomi u nekim skupinama mijenjaju tijekom vremena.

Vojnici su se s vremenom sve više žalili na psihosomatske poremećaje, dok je u prognanika primijećeno upravo suprotno - simptomi su se ublažili i prorijedili. Među civilima je razmjerno niska stopa psihosomatskih teškoća ostala nepromijenjena u tijeku cijelog razdoblja praćenja.

U prognanika su se simptomi depresije s vremenom smanjivali, s iznimkom jedne specifične promjene što se dogodila 1995., kad je stopa depresije bila najveća ne samo u prognanika nego i u vojnika.

Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da će svršetak rata pozitivno utjecati na psihičko stanje njegovih sudionika, istraživanje je pokazalo da zapravo nije tako. Prognanici su se počeli vraćati u krajeve iz kojih su prognani, a tamo su se morali suočiti sa svojim razrušenim domovima i novčanim teškoćama.

Vojnici su pak bili demobilizirani i mnogi od njih ostali su nezaposleni, što je utjecalo na sve češću pojavu depresije.

U civila su simptomi depresije bili najizraženiji u vrijeme rata, što se može objasniti osjećajima pasivnosti, nepomoći i gubitka nadzora nad vlastitim životom u ratnim okolnostima.

Istraživači u zaključku navode da rat ipak ne ostavlja dugotrajne posljedice na psihičko zdravlje civila koji nisu bili izravno izvrgnuti ratnim stradanjima.

Prvo ocjenjivanje psihosomatskih i depresivnih simptoma provedeno je u tijeku rata, ujesen 1993., drugo nakon rata, u jesen 1995., treće 2000., a četvrto u početku 2004.

Istraživanja su proveli Ana Proroković i Vera Ćubela-Adorić iz Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru te Majda Čavka s Klinike za psihosomatsku medicinu i psihoterapiju Sveučilišta Heinrich-Heine u Duesseldorfu u Njemačkoj.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije