EKONOMSKI institut, Zagreb (EIZG) očekuje pad BDP-a od 0,5 posto u 2014. i rast od 0,7 posto u 2015. Prognoze rasta nepromijenjene su u odnosu na one od prije tri mjeseca, priopćeno je danas povodom objavljivanja srpanjskog izdanja njihove publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

 

Lažni oporavak: Pozitivna kretanja iz prvog kvartala bila su privremena
 

Ocjenjuje se da su pozitivna kretanja iz prvog tromjesečja ove godine bila privremena te da posljednji raspoloživi pokazatelji ukazuju da će desezonirana stopa promjene BDP-a u drugom tromjesečju najvjerojatnije biti negativna.
 

Unatoč porastu desezoniranog BDP-a od 0,3 posto u prvome tromjesečju ove godine u usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle godine, BDP je na godišnjoj razini ipak pao za 0,4 posto, ponajviše zbog snažnih negativnih gospodarskih trendova zabilježenih krajem prošle godine, navode iz EIZG-a.

 

 

Rastu u prvome tromjesečju najviše je pridonijelo jačanje osobne potrošnje i izvoza. Dostupni podaci za drugo tromjesečje pak ukazuju na slabljenje gospodarske aktivnosti. Trgovina na malo i porezni prihodi zabilježili su slabije stope rasta, dok je desezonirana industrijska proizvodnja u drugom tromjesečju zabilježila pad u iznosu od 2,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

 

Očekuje se daljnji pad osobne potrošnje
 

U ovoj se godini u Insititutu očekuju nastavak rasta stope nezaposlenosti praćen padom raspoloživog dohotka što će dovesti do daljnjeg pada osobne potrošnje. U idućoj je godini moguć oporavak ekonomske aktivnosti potaknut jačanjem inozemne potražnje, značajnijim povlačenjem sredstava iz fondova EU-a te prvim rezultatima strukturnih prilagodbi provedenih u ovoj godini.
 

Glavni rizici ostvarenja ovih prognoza odnose se na način provođenja fiskalnih mjera zacrtanih procedurom pri prekomjernom deficitu, te na obuhvat strukturnih reformi. S obzirom na to da se približavaju parlamentarni izbori, politička volja za reformama slabi pa je moguć zastoj u njihovom provođenju i odgoda uspostave stabilnog gospodarskog rasta u budućnosti.

 

Nema koordinacije u vođenju makroekonomske politike
 

Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na slabljenje političke volje za strukturnim reformama te nedovoljnu koordinaciju u vođenju makroekonomske politike što dovodi do neizvjesnosti oko stvarnih namjera i učinaka reformi i fiskalne konsolidacije. Tako je najavljeno moguće ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto te povećanje neoporezivog dijela dohotka, zbog čega bi se prihodi proračuna mogli smanjiti za dvije milijarde kuna, a da nije navedeno kako se to uklapa u planiranu konsolidaciju proračuna niti kako se misli nadoknaditi manjak prihoda.
 

Isto tako, u ranijim nastupima ministra financija najavljena je mogućnost odgode uvođenja poreza na nekretnine planiranog za početak 2016. godine, a upravo to je bila jedna od glavnih mjera za dovođenje proračunskog deficita u prihvatljive okvire. Ovakva neodređenost i mogući zastoj strukturnih reformi mogu se povezati s parlamentarnim izborima iduće godine predstavljajući ključnu prijetnju ostvarenju prognoziranog oporavka u 2015. godini, upozoravaju stručnjaci EIZG.