54.81.56.254 US
 

Promjene klime mijenjaju poljoprivredu

Piše:
četvrtak, 27.2.2003. 13:29
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PROMJENA klime, kojom se već desetak godina bave znanstvenici francuskoga Državnoga instituta za istraživanja u poljoprivredi, već se odrazila na stanje na francuskim poljima i šumama.

Zbog promjena klime organizirani su posebni istraživački programi za proučavanje najosjetljivijih kultura poput vinove loze i voćki.

Zato se početak berbe grožđa u posljednjih 50 godina već pomaknuo unaprijed za više od 3 tjedna u mjestu Chateauneuf-du-Pape, u pokrajini Cotes du Rhone, a breskve, koje su inače vrlo osjetljive na promjene klimatskih uvjeta, na jugozapadu Francuske u posljednjih dvadeset godina počinju cvjetati u prosjeku za 0,5 do 1 dan ranije nego prethodne godine.

´Takve promjene, ako se pojačaju, mogle bi početi izazivati probleme kod oprašivanja cvjetova i velike štete zbog proljetnoga mraza´, upozorava Bernard Seguin, znanstvenik odsjeka francuskoga Državnoga instituta za istraživanja u poljoprivredi u Avignonu. On misli da bi bolje poznavanje klimatskih uvjeta u kojima najbolje uspijeva pojedina vrsta te odabir novih inačica, otpornijih na klimatske promjene, morali pridonijeti smanjivanju opasnosti.

Znanstvenici se služe matematičkim proračunima za proučavanje reakcije kultura na moguće promjene. Tako su utvrdili, u slučaju pšenice na jugoistoku Francuske, da prosječno zagrijavanje od 2 stupnja udvostručuje sadašnje količine ugljičnoga dioksida i izaziva skraćivanje ciklusa te kulture za oko tri tjedna. ´Iako je bez utjecaja na prinose, ovakvo skraćivanje ciklusa izaziva smanjivanje količine bjelančevina u zrnu, a to znači i gubitak kvalitete´, smatra Bernard Seguin.

Kad je riječ o šumama u Francuskoj, klimatske promjene bi do 2100. godine morale pogodovati rastu drveća, ali bi i promjene u rasporedu padalina tijekom godine (više kiše zimi, a manje ljeti) bitno utjecale na njihov rast.

Znanstvenici spomenutoga instituta dokazali su, u suradnji s francuskim meteorolozima, da bi nedostatak vode mogao izazvati smanjenje prirasta šuma u zapadnom dijelu Francuske zbog velikoga smanjivanja količine padalina ljeti.

Isti je institut proveo retrospektivno istraživanje o bolestima hrasta u posljednjih 30 godina promatrajući uzorke zaraženoga drveća. Tako je dokazano da zimske hladnoće ograničavaju razvoj jedne gljivične bolesti hrasta (lat. Phytophthora cinnamomi), a u tijeku je izrada nove karte s predviđanjima o širenju te bolesti.

Osim toga, znanstvenici upozoravaju na utjecaj klimatskih promjena na rast šuma, uglavnom zbog stakleničkih plinova koji nastaju ljudskom djelatnošću.

´Rast šuma mogao bi se ubrzati, ali bi one mogle postati još osjetljivije na suše. Zato već danas moramo razmišljati o izboru vrsta pri pošumljavanju i upravljanju šumama´, misli Bernard Seguin.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije