prošla godina toplija i sušnija od prosjeka u hrvatskoj
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prošla je godina u Hrvatskoj bila toplija i sušnija od višegodišnjeg prosjeka, priopćili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Najveći dio Hrvatske označen je kategorijom ekstremno toplo - sva područja južno i zapadno od Karlovca, dok je Karlovac jedini označen kategorijom normalno.
Najveća odstupanja zapažena su u Bjelovaru, 1,9 stupnjeva iznad tridestogodišnjeg prosjeka.
To je druga najtoplija godina u Splitu (prva je 1948.), te najtopliji lipanj u Splitu u povijesti mjerenja. Ondje je izmjeren apsolutni dnevni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa za Split (Marijan).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prošlo ljeto proglašeno je drugim najtoplijim ljetom u Hrvatskoj otkad se prate ti podaci, kazala je klimatologinja Marina Mileta.
Najveća dnevna temperatura za prošlu godinu izmjerena je u Kninu, 39,9 stupnjeva Celzijusa u kolovozu, dok je apsolutni hrvatski maksimum, od 40 stupnjeva, izmjeren 1950. godine, kazala je.
Inače, najniža temperatura tijekom 2003. izmjerene je u Gospiću
-19,2 stupnja u veljači, a u istom gradu izmjeren je i apsolutni temperaturni minimum Hrvatske od -27,6 stupnjeva Celzijusa.
Godišnje količine oborina bile su niže od prosječnih, pa je najviše prosječno palo na Lastovu, 87 posto godišnjeg prosjeka.
Najviša površina Hrvatske svrstana je prošle godine u kategoriju vrlo sušno. U Splitu je proljeće proglašeno najsušnijim u povijesti mjerenja tom gradu a godina u cijelosti druga najsušnija godina iza 1989. u Splitu.
Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih do tada izmjerenih bura u Hrvatskoj: na Masleničkom dosezala je udare čak 217 km/h. Prije toga najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu izmjerena je 21. prosinca 1998, od 248 km/h.
Najveći dio Hrvatske označen je kategorijom ekstremno toplo - sva područja južno i zapadno od Karlovca, dok je Karlovac jedini označen kategorijom normalno.
Najveća odstupanja zapažena su u Bjelovaru, 1,9 stupnjeva iznad tridestogodišnjeg prosjeka.
To je druga najtoplija godina u Splitu (prva je 1948.), te najtopliji lipanj u Splitu u povijesti mjerenja. Ondje je izmjeren apsolutni dnevni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa za Split (Marijan).
Najveća dnevna temperatura za prošlu godinu izmjerena je u Kninu, 39,9 stupnjeva Celzijusa u kolovozu, dok je apsolutni hrvatski maksimum, od 40 stupnjeva, izmjeren 1950. godine, kazala je.
Inače, najniža temperatura tijekom 2003. izmjerene je u Gospiću
-19,2 stupnja u veljači, a u istom gradu izmjeren je i apsolutni temperaturni minimum Hrvatske od -27,6 stupnjeva Celzijusa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Godišnje količine oborina bile su niže od prosječnih, pa je najviše prosječno palo na Lastovu, 87 posto godišnjeg prosjeka.
Najviša površina Hrvatske svrstana je prošle godine u kategoriju vrlo sušno. U Splitu je proljeće proglašeno najsušnijim u povijesti mjerenja tom gradu a godina u cijelosti druga najsušnija godina iza 1989. u Splitu.
Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih do tada izmjerenih bura u Hrvatskoj: na Masleničkom dosezala je udare čak 217 km/h. Prije toga najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu izmjerena je 21. prosinca 1998, od 248 km/h.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati