54.92.239.248 US
 

prošla godina u hrvatskoj ekstremno topla i ekstremno sušna

Piše:
petak, 6.2.2004. 15:15
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) ocjenjuju kako je lanjska, 2003., godina u Hrvatskoj bila ekstremno topla i ekstremno sušna s jednim od najtoplijih i najsušnijih razdoblja u proteklih stoljeće i pol odnosno od 1862. od kad su službeno počela neprekidna meteorološka mjerenja.

Ova je veljača također počela s temperaturama višim od uobičajenih za zimsko doba, a pomoćnica ravnatelja DHMZ Branka Ivančan Picek je rekla da se ni u sljedećih tjedan dana ne treba očekivati veliko zahlađenje i hladna zima podsjećajući kako je u Zagrebu, ne tako davno, 1998., sredinom veljače izmjereno 22 stupnja Celzijusovih.

Dalmacija i Split danas su osvanuli u magli, a takvu pojavu koja se na sjevernom Jadranu zbiva nešto češće nego na južnom pripisuju spoju temperature, vlage i nedostatka vjetra i napominju kako je cijela Hrvatska izložena toplom strujanju koje nosi vlagu.

Premda navode kako je teško sa sigurnošću reći kakve će biti vremenske prilike u proljeće, u DHMZ napominju da će u južnom i istočnom dijelu Hrvatske biti osjetno toplije od prosjeka i malo kišovitije na Jadranu nego što je to uobičajeno.

Na konferenciji za novinare u DHMZ je istaknuto da se u svijetu nastavlja trend globalnog zatopljenja, vidljiv u posljednjih 30 godina, a 2003., je, kažu, treća najtoplija godina od kako se obavljaju instrumentalna mjerenja. Ozonska rupa iznad Antarktike u rujnu 2003. bila je velika 28 milijuna kvadratnih kilometara, a lani je uočeno i smanjenje prostiranja ledenog pokrivača na sjevernoj hemisferi.

Ravnatelj Zavoda Branko Gelo je rekao da Hrvatska svakodnevno razmjenjuje vremenske podatke s najbližim centrima poput Beča, ali i udaljenih poput Hong Konga. Njegov pomoćnik iz službe za primjenjenu meteorologiju Ivan Čačić je naglasio da 85 do 90 posto meteoroloških i hidroloških mjerenja "otpada" na satelite i izvijestio da je Hrvatska nabavila uređaj kojim će se postupno moći prilagoditi novom meteo-satelitu druge generacije koji je 29. siječnja ove godine ušao u redovnu uporabu i koji daje nove informacije svakih 15 minuta. Taj novi satelit s "12 očiju" daje puno više podataka nego dosad: razlučuje snježne i vodene oblake, "vidi" niske oblake i maglu u noći, prati koncentraciju ozona u donjoj stratosferi, uočava područja gdje se mogu očekivati oluje i pješčane oluje.

U DHMZ napominju kako bi Hrvatskoj dobro došlo proširenje radarske mreže, posebice na Jadranu, kako bi se i na taj način mogle pratiti olujne nepogode i spriječiti rizik od havarija brodova i tankera, a time i onečišćenja mora.

Lanjska suša koja je u Hrvatskoj trajala više od 100 dana prouzročila je velike štete u gospodarstvu i probleme u vodoopskrbi, energetici, plovidbi, a gotovo sve hrvatske županije proglašavale su stanje elementarne nepogode što ne čudi jer lanjska suša dolazi odmah iza velike suše 1946. na vodotoku rijeke Save.

Zanimljivo je da od svih elementarnih nepogoda: potresa, požara, mraza itd. najviše financijskih šteta, 38 posto, otpada upravo na štete od poplava.

Klimatološku ocjenu 2003. na području Hrvatske dali su pomoćnici ravnatelja za opću meteorologiju i za hidrologiju Krešo Pandžić i Dušan Trninić.

(Hina) bdj az

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije