proslava stoljetnice rođenja Nikole Šopa 17. i 18. rujna u jajcu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Stoljetnica rođenja hrvatskoga pjesnika Nikole Šopa obilježit će se u njegovu rodnom gradu Jajcu 17. i 18. rujna pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića.
U sklopu proslave stoljetnice rođenja Nikole Šopa (Jajce,1904. - Zagreb,1982.) kardinal Vinko Puljić predvodit će misu zadušnicu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu, bit će otvorena spomen-soba u rodnoj kući pjesnika, otkriveno poprsje Nikole Šopa pred rodnom kućom, rad akademskoga kipara Stipe Sikirice, priređena književna večer u Domu kulture "Stjepana Tomaševića" na kojoj će sudjelovati književnici iz BiH i Hrvatske te okrugli stol o Nikoli Šopu.
Proslavu Šopove stoljetnice rođenja organizira Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", a suorganizatori su Ministarstvo kulture i sporta F/BiH, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Društvo pisaca BiH, Hrvatsko društvo književnika, Društvo pisaca Hrvatske, Udruženje hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matica hrvatska, Zagreb, Matica hrvatska, Sarajevo i Općina Jajce.
Nikola se Šop rodio u Jajcu 19. kolovoza 1904., kamo se njegov otac doselio iz Like, a po obiteljskoj predaji Šopovi su podrijetlom iz Bugarske. Školovao se u Jajcu, Banjoj Luci i Beogradu, a studirao je komparativnu književnost i rimsko pravo u Zagrebu. Prvu pjesničku zbirku "Pjesme siromašna sina" objavio je u Beogradu, a do ranih četrdesetih godina objavio je u Zagrebu i Beogradu nekoliko knjiga pjesama koje nailaze na pozornost najpoznatijih tadašnjih kritičara Milana Bogdanovića, Isidore Sekulić, Frane Alfirevića, Julija Benešića i drugih.
Za Drugoga svjetskoga rata doselio se u Zagreb, ali mu ondašnje vlasti, nakon rata, nisu dopuštale da objavljuje autorske tekstove do pedesetih godina, kad je počeo objavljivati tzv. svemirske poeme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon što je više godina bolovao i bio prikovan uz postelju umro je 2. siječnja 1982. u Zagrebu.
Prevođen je na mnoge jezike, a za životno djelo 1970. dodijeljena mu je nagrad "Vladimir Nazor".
(Hina) xmc ymc
U sklopu proslave stoljetnice rođenja Nikole Šopa (Jajce,1904. - Zagreb,1982.) kardinal Vinko Puljić predvodit će misu zadušnicu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu, bit će otvorena spomen-soba u rodnoj kući pjesnika, otkriveno poprsje Nikole Šopa pred rodnom kućom, rad akademskoga kipara Stipe Sikirice, priređena književna večer u Domu kulture "Stjepana Tomaševića" na kojoj će sudjelovati književnici iz BiH i Hrvatske te okrugli stol o Nikoli Šopu.
Proslavu Šopove stoljetnice rođenja organizira Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", a suorganizatori su Ministarstvo kulture i sporta F/BiH, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Društvo pisaca BiH, Hrvatsko društvo književnika, Društvo pisaca Hrvatske, Udruženje hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matica hrvatska, Zagreb, Matica hrvatska, Sarajevo i Općina Jajce.
Nikola se Šop rodio u Jajcu 19. kolovoza 1904., kamo se njegov otac doselio iz Like, a po obiteljskoj predaji Šopovi su podrijetlom iz Bugarske. Školovao se u Jajcu, Banjoj Luci i Beogradu, a studirao je komparativnu književnost i rimsko pravo u Zagrebu. Prvu pjesničku zbirku "Pjesme siromašna sina" objavio je u Beogradu, a do ranih četrdesetih godina objavio je u Zagrebu i Beogradu nekoliko knjiga pjesama koje nailaze na pozornost najpoznatijih tadašnjih kritičara Milana Bogdanovića, Isidore Sekulić, Frane Alfirevića, Julija Benešića i drugih.
Za Drugoga svjetskoga rata doselio se u Zagreb, ali mu ondašnje vlasti, nakon rata, nisu dopuštale da objavljuje autorske tekstove do pedesetih godina, kad je počeo objavljivati tzv. svemirske poeme.
Nakon što je više godina bolovao i bio prikovan uz postelju umro je 2. siječnja 1982. u Zagrebu.
Prevođen je na mnoge jezike, a za životno djelo 1970. dodijeljena mu je nagrad "Vladimir Nazor".
(Hina) xmc ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati