Prosvjed antifašista povodom prikazivanja talijanskog filma "Srce u bunaru"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Savez antifašističkih boraca Primorskogoranske županije i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke na današnjem prosvjednom skupu u Muzeju grada prikazivanje talijanskog igranog filma "Srce u bunaru" na državnoj televiziji RAI ocijenili su vrhuncem "pojačane kampanje desnice u Italiji protiv antifašizma".
Po riječima Rastka Schwalbe, sudionika NOB-a i povjesničara, osnovni je razlog te kampanje strah talijanske desnice od gubitka vlasti na sljedećim izborima.
Naglasio je da bi film i teze koje proizlaze iz njega trebali posebno uznemiriti stanovništvo slovenskog primorja, Kvarnera, Gorskog kotara i Istre, gdje su talijanski fašisti počinili najviše zločina. Istaknuo je nužnost podsjećanja da su Talijani i Njemci bili agresori u 2. svjetskom ratu, dodavši kako talijanski fašisti nikada nisu bili kažnjeni za svoje zločine, odnosno pokušaj genocida nad slavenskim stanovništvom.
Povjesničar, akademik Petar Strčić ocijenio je zabrinjavajućim što je ovakav film emitirala državna televizija RAI, kazavši da su ga i u Italiji povjesničari ocijenili negativno, a "pozitivan trend u toj zemlji iskazuje se u tome što većina mlađih povjesničara nije nacionalistički usmjerena". Uz ostalo, drži da hrvatska država nije primjereno reagirala na prikazivanje tog filma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustvrdio je da su brojke o ubijenim Talijanima u kraškim jamama fojbama kao i one o izbjeglim Talijanima nakon završetka rata preuveličane, te da su oni koji se tretiraju kao izbjegli esuli znatnim dijelom "u osnovi Hrvati ili Slovenci koji su iskoristili taj način odlaska iz bivše Jugoslavije da bi stigli do SAD-a".
Strčić je također rekao da je partizanskih zločina u ovim krajevima bilo kao i u svakom ratu.
Na skupu su izneseni podatci o žrtvama talijanskog terora na širem riječkom području. Po njima, fašisti su tijekom okupacije od 1941. do 1943. strijeljali 554 civila i internirali u logore 9293 osobe, od kojih je u logorima umrlo njih 1097.
Film "Srce u bunaru" (Il cuore nel pozzo) redatelja Alberta Negrina govori o fojbama i navodnom etničkom čišćenju Talijana dok su se povlačili s područja Istre, Kvarnera i slovenskog primorja nakon oslobođenja tih prostora 1945. godine.
Prikazan je prije desetak dana na kongresu Nacionalnog saveza, političke stranke ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija, a ovaj tjedan i na RAI-u, povodom novog talijanskog državnog praznika Dana sjećanja na talijanske izbjeglice - esule, koji se obilježava danas.
(Hina) xdsil ydd
Po riječima Rastka Schwalbe, sudionika NOB-a i povjesničara, osnovni je razlog te kampanje strah talijanske desnice od gubitka vlasti na sljedećim izborima.
Naglasio je da bi film i teze koje proizlaze iz njega trebali posebno uznemiriti stanovništvo slovenskog primorja, Kvarnera, Gorskog kotara i Istre, gdje su talijanski fašisti počinili najviše zločina. Istaknuo je nužnost podsjećanja da su Talijani i Njemci bili agresori u 2. svjetskom ratu, dodavši kako talijanski fašisti nikada nisu bili kažnjeni za svoje zločine, odnosno pokušaj genocida nad slavenskim stanovništvom.
Povjesničar, akademik Petar Strčić ocijenio je zabrinjavajućim što je ovakav film emitirala državna televizija RAI, kazavši da su ga i u Italiji povjesničari ocijenili negativno, a "pozitivan trend u toj zemlji iskazuje se u tome što većina mlađih povjesničara nije nacionalistički usmjerena". Uz ostalo, drži da hrvatska država nije primjereno reagirala na prikazivanje tog filma.
Strčić je također rekao da je partizanskih zločina u ovim krajevima bilo kao i u svakom ratu.
Na skupu su izneseni podatci o žrtvama talijanskog terora na širem riječkom području. Po njima, fašisti su tijekom okupacije od 1941. do 1943. strijeljali 554 civila i internirali u logore 9293 osobe, od kojih je u logorima umrlo njih 1097.
Film "Srce u bunaru" (Il cuore nel pozzo) redatelja Alberta Negrina govori o fojbama i navodnom etničkom čišćenju Talijana dok su se povlačili s područja Istre, Kvarnera i slovenskog primorja nakon oslobođenja tih prostora 1945. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prikazan je prije desetak dana na kongresu Nacionalnog saveza, političke stranke ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija, a ovaj tjedan i na RAI-u, povodom novog talijanskog državnog praznika Dana sjećanja na talijanske izbjeglice - esule, koji se obilježava danas.
(Hina) xdsil ydd
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati