Protiv Miloševića u utorak svjedoči Borisav Jović
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PROTIV bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića u utorak će pred Haškim sudom (ICTY) svjedočiti jedan od njegovih najbližih suradnika do sredine 90-ih Borisav Jović, koji je i sam pod istragom haškog Tužiteljstva.
Od svibnja 1989. do srpnja 1992. Jović je bio potpredsjednik, pa predsjednik i na kraju član predsjedništva SFRJ, a 1991/92. predsjednik Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS).
U Miloševićevoj optužnici za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, naveden je kao jedan od sudionika "zajedničkog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bio trajno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka s velikih dijelova teritorija RH i BiH radi njihovog pripajanja "novoj srpskoj državi".
Nakon vođe kninske pobune Milana Babića i šefa KOS-a generala Aleksandra Vasiljevića, Jović je treći sudionik "zločinačkog pothvata" koji će svjedočiti protiv Miloševića.
Protiv svih sudionika "pothvata" haško Tužiteljstvo je vodilo istragu i svi mogu biti optuženi, uključujući i Jovića, no suradnja s Tužiteljstvom i uloga "upućenih" svjedoka, po pravnim stručnjacima, bitno umanjuju njihove izglede da se nađu na optuženičkoj klupi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Miloševićevoj optužnici navodi se da je Jović, zajedno s ostalima, "zapovijedao, upravljao ili drugačije ostvarivao učinkovitu kontrolu nad JNA, Teritorijalnom obranom i paravojnim jedinicima koje su djelovale u koordinaciji i pod nadzorom JNA".
Optužba će Jovićevo svjedočenje, među ostalim, iskoristiti da bi u dokaze uvela izvode iz njegovih dnevničkih zapisa "Posljednji dani SFRJ", koji su često citirani u optužnim materijalima.
Pedantno vođene zabilješke vezane uz njegov rad u predsjedništvu SFRJ, sadrže Jovićeve razgovore s domaćim i stranim političarima, obavještajna izvješća i opis donošenja krupnih političkih odluka.
Iako je autor, kako kaže, želio "nepristrano i objektivno iznijeti istinu koja je u interesu srpskog naroda", knjiga sadrži niz kompromitirajućih dijelova za Miloševića i srpsko vodstvo pa je izazvala burne rekacije a Jović je smijenjen sa svih funkcija.
Tako primjerice, Jović opisuje razgovor s Miloševićem od 28. lipnja 1990.: "Sloba je dao dvije ideje, prvo da se odsijecanje Hrvatske izvrši tako što će ličko-banijske i kordunaške općine, koje su stvorile zajednicu, ostati s naše strane, s tim da se tu kasnije narod referendumom izjasni da li hoće ostati ili izaći, i drugo, da se članovi Predsjedništva SFRJ isključe iz glasanja o toj odluci...".
Jovićev iskaz u sudnici će pratiti njegov odvjetnik Milan Vujin, koji od prošle srijede s njim boravi u Haagu. Prije početka iskaza, Milošević bi trebao završiti ispitivanje zaštićenog svjedoka B-1524, koji je svjedočio o etničkom čišćenju Zvornika u travnju 1992.
(Hina) dh ps
Od svibnja 1989. do srpnja 1992. Jović je bio potpredsjednik, pa predsjednik i na kraju član predsjedništva SFRJ, a 1991/92. predsjednik Miloševićeve Socijalističke partije Srbije (SPS).
U Miloševićevoj optužnici za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu, naveden je kao jedan od sudionika "zajedničkog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bio trajno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka s velikih dijelova teritorija RH i BiH radi njihovog pripajanja "novoj srpskoj državi".
Nakon vođe kninske pobune Milana Babića i šefa KOS-a generala Aleksandra Vasiljevića, Jović je treći sudionik "zločinačkog pothvata" koji će svjedočiti protiv Miloševića.
Protiv svih sudionika "pothvata" haško Tužiteljstvo je vodilo istragu i svi mogu biti optuženi, uključujući i Jovića, no suradnja s Tužiteljstvom i uloga "upućenih" svjedoka, po pravnim stručnjacima, bitno umanjuju njihove izglede da se nađu na optuženičkoj klupi.
U Miloševićevoj optužnici navodi se da je Jović, zajedno s ostalima, "zapovijedao, upravljao ili drugačije ostvarivao učinkovitu kontrolu nad JNA, Teritorijalnom obranom i paravojnim jedinicima koje su djelovale u koordinaciji i pod nadzorom JNA".
Optužba će Jovićevo svjedočenje, među ostalim, iskoristiti da bi u dokaze uvela izvode iz njegovih dnevničkih zapisa "Posljednji dani SFRJ", koji su često citirani u optužnim materijalima.
Pedantno vođene zabilješke vezane uz njegov rad u predsjedništvu SFRJ, sadrže Jovićeve razgovore s domaćim i stranim političarima, obavještajna izvješća i opis donošenja krupnih političkih odluka.
Iako je autor, kako kaže, želio "nepristrano i objektivno iznijeti istinu koja je u interesu srpskog naroda", knjiga sadrži niz kompromitirajućih dijelova za Miloševića i srpsko vodstvo pa je izazvala burne rekacije a Jović je smijenjen sa svih funkcija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako primjerice, Jović opisuje razgovor s Miloševićem od 28. lipnja 1990.: "Sloba je dao dvije ideje, prvo da se odsijecanje Hrvatske izvrši tako što će ličko-banijske i kordunaške općine, koje su stvorile zajednicu, ostati s naše strane, s tim da se tu kasnije narod referendumom izjasni da li hoće ostati ili izaći, i drugo, da se članovi Predsjedništva SFRJ isključe iz glasanja o toj odluci...".
Jovićev iskaz u sudnici će pratiti njegov odvjetnik Milan Vujin, koji od prošle srijede s njim boravi u Haagu. Prije početka iskaza, Milošević bi trebao završiti ispitivanje zaštićenog svjedoka B-1524, koji je svjedočio o etničkom čišćenju Zvornika u travnju 1992.
(Hina) dh ps
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati