54.196.110.18 US
 

Prvi u hrvatskoj višejezični ´imenik drveća i grmlja´ Želimira Borzana

Piše:
petak, 27.12.2002. 14:10
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Pri božićnoj kupnji često se kaže kupio sam ´bor´ ili ´srebrni bor´, međutim, autor opsežna ´Imenika drveća i grmlja´ Želimir Borzan upozorava kako je riječ o ´klasičnom nesporazumu´, budući da se zapravo kupuju različite vrste jela najčešće obična jela i kavkaska jela, smreka najčešće obična smreka i Pančićeva smreka, odnosno kultivar ´Glauca´ američke bodljikave smreke.

´Imenik drveća i grmlja´ (485 str.) profesora zagrebačkoga Šumarskog fakuleta Želimira Borzana, koji su kao sveučilišni priručnik objavile Hrvatske šume, prvo je takvo djelo u Hrvatskoj i jedno od rijetkih višejezičnih imenika (latinski, hrvatski, engleski, njemački) drveća i grmlja u svijetu, a u nas je njegovo objavljivanje prošlo gotovo nezapaženo.

Autor tvrdi da je knjigu nazvao imenikom, jer smatra da biljke imaju imena, a ne nazive. ´Za mene su biljke živa bića koja se od ostalih živih organizama razlikuju jedino životnim oblikom´, tvrdi Borzan.

Podsjetivši kako u modernim jezicima ne postoje standardizirana imena biljaka, nego se sa svakom novom knjigom nepotrebno javljaju i nova imena za vrstu koja je svoje ime već dobila, Borzan napominje kako je imena vrsta drveća i grmlja pokušao standarizirati, tako da se, slično kao i u znanstvenoj nomenklaturi, i u hrvatskom jeziku vrste uvijek spominju dvoimeno, tj. s vrsnim imenom kao pridjevkom i imenom roda.

´Nama, šumarima u operativi, gdje za mnoge vrste drveća i grmlja postoje brojni sinonimi, ova će knjiga osigurati snalaženje, stručnu i pouzdanu međunarodnu komunikaciju u struci i definitivno isključiti zabune i nerazumijevanje´, zapisao je u predgovoru Željko Ledinski.

Borzan smatra da je biologiji, šumarstvu, urbanom šumarstvu, agronomiji, farmaceutici i srodnim strukama potrebno samo jedno, nedvosmisleno stručno ime biljke, a brojne sinonime, koji odražavaju bogatstvo nekog jezika, trebaju bilježiti jezikoslovci.

´Postojanjem i upotrebom sinonima struka ima zbrku u imenima i nerazumijevanje među kolegama iz različitih dijelova zemlje, ako govore različitim dijalektima´, kaže Borzan i dodaje kako je još gore ako postoje homonimi, kao u Dalmaciji, gdje se mirtom zove obična mirta, autohtona sredozemna vrsta, ali i tobirni ljepivac, manje stablo ili grm iz Japana, vrsta, koja se sadi na cijelom Sredozemlju, i koja s običnom mirtom nema ni sličnosti niti su sistematski srodne.

U glavnom dijelu ´Imenika...´ o svakoj se vrsti nalazi podatak o njezinu znanstvenom imenu, rodu, porodici i redu kojem pripada. Rodovi su navedeni abecednim redom uz ime autora roda i godine kad je ime dano, s imenom pripadnoj porodici. Slijede abecedna imena vrsta koje tom rodu pripadaju i popis sinonima.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije