Foto: Hina

ČELNICI zemalja Europske unije i Istočnog partnerstva započeli su u petak u Vilniusu plenarnu sjednicu posvećenu njihovim međusobnim političkim i ekonomskim odnosima, reformama u tim zemljama, te liberalizaciji viznog režima.

Svoje kolege, među kojima je hrvatski premijer Zoran Milanović, dočekali su predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, predsjednik EK Jose Manuel Barroso i litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

Prije plenarne sjednice, parafirano je i potpisano nekoliko sporazuma sa zemljama Istočnog partnerstva. EU je s Gruzijom i Moldovom parafirao sporazume o pridruživanju, što je tek početak pregovora koji će voditi potpisivanju tih sporazuma, s Azerbajdžanom o viznom režimu - iako je put do ukidanja viza još dug, te s Gruzijom o sudjelovanju u mirovnim misijama.

Glavni događaj, potpisivanje sporazuma o pridruživanju i o slobodnoj trgovini s Ukrajinom je izostao, nakon što je ta zemlja prošli tjedan objavila kako odustaje od priprema za potpisivanje tih strateških dokumenata.

Predsjednik Viktor Janukovič ipak je došao u Vilnius na summit a njegovi su mu europski kolege poručili kako su vrata Ukrajini i dalje otvorena a da daljnji napredak ovisi o ukrajinskom vodstvu. Međutim, diplomati ocjenjuju da je zlatna prigoda propuštena te da će možda sada trebati i nekoliko godina da se ponovno ukaže mogućnost za potpisivanje sporazuma.

Stoga u ovom trenutku Unija naglašava važnost odnosa s nekim drugim istočnim partnerima - Gruzijom i Moldovom, dok je Bjelorusija i dalje potpuno sa strane, najviše zbog pitanja ljudskih prava, posebice političkih zatvorenika.

Na kraju summita bit će usvojena zajednička deklaracija u kojoj bi se moglo navesti da će se nastaviti pregovori s Ukrajinom te postaviti konačan rok za potpisivanje.

Pusić: Glavni test za Ukrajinu bit će eventualna carinska unija s Rusijom

Šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić ocijenila je da će glavni test o tome je li Ukrajina i dalje okrenuta Europskoj uniji biti hoće li ona potpisati carinsku uniju s Rusijom jer su eurointegracije i ta asocijacija međusobno nespojive.

"Ključni rezultat s Ukrajinom nije postignut ali istovremeno se nije došlo ni do toga da se Ukrajina okrenula i udaljila. U skoro vrijeme glavni test će biti hoće li Ukrajina pristupiti carinskoj uniji s Ruskom Federacijom", rekla je Pusić uoči summita EU-a i Istočnog partnerstva čija je plenarna sjednica počela u petak ujutro u Vilniusu.

Ukrajina je trebala na summitu potpisati sporazum o pridruživanju s EU-om, ali je prošli tjedan od toga odustala.

"Po riječima samih predstavnika Ukrajine, ali i kolega iz drugih država članica, u zadnjih nekoliko mjeseci pritisak Rusije na Ukrajinu značajno se povećao", rekla je Pusić koja se u četvrtak navečer sastala s ministrima vanjskih poslova EU-a.

"Glavni razlog što Ukrajinci neće potpisati je ruski plin", dodala je.

"Veliki broj država članica je skeptičan prema budućnosti odnosa odnosno mogućnosti da se u budućnosti potpiše takav sporazum. Međutim ukrajinska strana je na sastanku izravno rekla da su opredijeljeni prema potpisivanju sporazuma o pridruživanju, da im treba još koja godina da se za to opreme i osposobe", dodala je.

Pusić je također ocijenila vrlo važnim koracima parafiranje sporazuma o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom.

"Ovi koraci s Moldavijom i Gruzijom su vrlo značajni, ali svi su nekako očekivali da će se ipak uspjeti potpisati sporazum o pridruživanju s Ukrajinom", rekla je.

Pojašnjavajući koncepciju Istočnog partnerstva, inicijative pokrenute prije četiri godine koja obuhvaća Armeniju, Azerbajdžan, Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju, Pusić je naglasila da se ne radi o proširenju EU-a već o približavanju i posebnom odnosu EU-a i zemalja na njezinoj istočnoj granici koje uključuju liberalizaciju viznog režima, slobodnu trgovinu i posebni status.