Foto: FAH

IMA naznaka smirivanja situacije u odnosima Europske unije i Rusije te znakova kompromisa između, s jedne strane, približavanja šest zemalja Istočnog partnerstva Europskoj uniji i, s druge strane, ponovne uspostave komunikacije s Rusijom, izjavila je u četvrtak u Rigi hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Hrvatski premijer Zoran Milanović i ministrica Pusić sudjeluju na summitu čelnika EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva. Skup započinje sastankom ministara vanjskih poslova koji trebaju usuglasiti posljednje detalje zajedničke deklaracije, koja bi trebala biti prihvaćena u petak.

"Približavanje zemalja Istočnog partnerstva Europskoj uniji nikad u Europi nije gledano kao nešto protiv Rusije jer su praktički sve europske zemlje surađivale s Moskvom do ove situacije u istočnoj Ukrajini. Ima naznaka smirivanja situacije i približavanja nekom rješenju, a to se donekle dalo zaključiti iz nastupa ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova na Ministarskom odboru Vijeća Europe, početkom ovoga tjedna u Bruxellesu. Njegova poruka je bila smirenija i išla u pravcu mirnog rješenja", rekla je ministrica Pusić prije početka summita.

Dodala je da bi jedan od glavnih zaključaka summita trebao biti da Europa preuzima na sebe rješavanje situacije i pronalaženje dugotrajnog mirnog rješenja i kompromisa između približavanja zemalja Istočnog partnerstva EU-u i ponovne uspostave komunikacije između EU-a i Rusije.

Merkel: Istočno partnerstvo nije instrument širenje EU

Umirujuće poruke za Rusiju stigle su u četvrtak i iz Berlina, gdje je kancelarka Angela Merkel u Bundestagu nekoliko sati prije summita u Rigi izjavila da približavanje tih zemalja EU-u nikad nije bilo upereno protiv Rusije te da, s druge strane, tim zemljama ne treba davati lažne nade da će jednog dana postati članicama EU-a.

Kancelarka Merkel istaknula je da Istočno partnerstvo "nije instrument politike proširenja Europske unije, da nije upereno ni protiv koga, a pogotovo protiv Rusije". Istaknula je da zasad nije zamisliv povratak Rusije u skupinu G7 s obzirom na sukob u istočnoj Ukrajini i rusku ulogu u njemu..

Ovo je prvi summit EU-a sa zemljama Istočnog partnerstva nakon promjene vlasti u Kijevu, ruske aneksije Krima i rata u istočnoj Ukrajini. Zadnji summit Istočnog partnerstva u studenome 2013. godine označio je početak krize koja je dovela do najzategnutijih odnosa EU-a s Rusijom od završetka Hladnog rata. Tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u posljednji je trenutak odbio potpisati sporazum o pridruženom članstvu s EU-om, što je poslije izazvalo prosvjede u kojima je srušen Janukovič, a to je uzrokovalo pobunu proruskih separatista koja je dovela do sukoba na istoku Ukrajine koji još traje.

Armenija i Bjelorusija ne žele osuditi aneksiju Krima

U posljednje vrijeme EU naglašava diferencirani pristup prema svakoj od šest zemalja Istočnog partnerstva, sukladno njihovim aspiracijama i mogućnostima. Te zemlje su također međusobno podijeljene - s jedne strane Moldavija, Ukrajina i Gruzija imaju europske aspiracije, a s druge Armenija, Azerbajdžan i Bjelorusija ne pokazuju takve ambicije. Armenija i Bjelorusija članice su Euroazijske ekonomske unije, koju je pokrenula Rusija.

To se ogleda u razgovorima na usuglašavanju završne deklaracije. Armenija i Bjelorusija ne žele da se u deklaraciji nađe nedvosmislena osuda ruske aneksije Krima.

S druge strane, ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin traži da se na summitu u Rigi njegovoj zemlji otvori jasna perspektiva članstva u EU-u i da Unija ukine vize za ukrajinske građane.

Međutim, prema nacrtu deklaracije o kojoj se još pregovora, ukrajinske želje neće biti uslišene.

Odluka o ukidanju viza za Ukrajinu i Gruziju do kraja godine

"Sudionici summita priznaju europske aspiracije i europski izbor nekih partnera, kao što je navedeno u ugovorima o pridruženom članstvu", kaže se u prijedlogu deklaracije.

Želja za ukidanjem viza također će biti neuslišena. EU je ukinula vizni režim za Moldaviju, a Ukrajina i Gruzija su ispunile veći dio uvjeta za to. Ministrica Pusić je rekla da bi se o ukidanju viza za te dvije zemlje moglo odlučiti do kraja ove godine.

Na summitu sudjeluje 25 predsjednika država ili vlada zemalja članica Europske unije, jer izaslanstva Irske, Luksemburga i Španjolske predvode ministri vanjskih poslova.

Na summitu, na kojem se ne očekuju nikakvi bitniji pomaci, nema ni čelnika Bjelorusije i Azerbejdžana, koji su također poslali svoje ministre vanjskih poslova.