54.80.103.120 US
 

"Ako HZZO ne izađe iz državne riznice, slijede novi nameti građanima"

Piše: R.I., Hina
utorak, 13.5.2014. 16:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: M.P.Š. (Ilustracija)

HRVATSKI zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) demantirao je informacije o tome kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) zabranio HZZO-u izlazak iz državne riznice. Upozoravaju kako će, ne dođe li do izdajanja, teret problema na svojim leđima osjetiti građani, kojima slijede novi nameti.

"Na posljednjoj konferenciji za tisak koju smo imali u HZZO-u koncem travnja, zamolio sam sve Vas novinare da obratite pozornost na one glasove koji će se javiti kako bi opstruirali procese koji imaju za cilj transparentnost i uvođenje reda. Kome odgovara ovakvo stanje u bolnicama odnosno cijelom zdravstvenom sustavu? Velikoj većini liječnika i zdravstvenih radnika sigurno ne! Građanima odnosno pacijentima još manje.

Ova Vlada je zauzela smjer na kojem će i ostati. To što pojedincima ili interesnim skupinama odgovara lov u mutnom, članovima Vlade i meni osobno daje još više motiva da stvari učinimo na način da sustav bude transparentniji, racionalniji i učinkovitiji. Jer ovo što sad imamo je hibrid kakav ne poznaje ni jedna uređena zemlja s kojima se volimo uspoređivati.

Uvođenje reda u naš zdravstveni sustav zagovaraju svi domaći i strani relevantni stručnjaci i institucije, uključujući i MMF. Tu nema ništa spornog iako se drugačije pokušava prikazati kroz neodgovorne `neimenovane izvore` i bombastične naslove. Što se tiče MMF-a, točno je jedino to da je MMF utvrdio da je naš zdravstveni sustav bolestan i preskup pa nam je u svom zadnjem izvješću ponudio dvije opcije za rješavanje ovog problema - ili kroz novo povećanje nameta građanima ili pak kroz smanjenje troškova samog sustava na način da se poveća učinkovitost zdravstvenih usluga. Mi u HZZO-u smo protiv novih neopravdanih nameta za građane. Umjesto toga želimo konačno uvesti reda i povećati efikasnost cijelog sustava. To će omogućiti znatno bolju i bržu zdravstvenu zaštitu za naše građane, a bez povećanja troškova. I to je prava pozadina našeg projekta izlaska iz riznice.

Izvori koji plasiraju suprotne teze nastoje omesti te procese radi svojih partikularnih interesa. Svi mi u sustavu, ali i svi građani, trebamo se zapitati zašto inzistirati na održavanju neodrživog stanja koji može rezultirati samo novim nametima za sve nas. Dok sam ja ravnatelj HZZO-a, budite uvjereni kako ću ustrajati na dovođenju reda i podizanju kvalitete sustava za sve, što uključuje i pacijente i zdravstvene radnike. Svi mi zaslužujemo bolju skrb, a izlazak iz riznice je osnova na kojoj to treba graditi. Projekt izlaska iz riznice smo pritom u HZZO-u dobro promislili i pripremili. Uostalom, u tome imam nedvosmislenu podršku Vlade i premijera Zorana Milanovića", poručio je ravnatelj HZZO-a prim. Siniša Varga koji se trenutno nalazi na službenom putu u Ateni, na EU Summitu o informatizaciji zdravstva.

Mišljenje MMF-a o izlasku HZZO-a iz državne riznice možete pronaći ovdje

Milanović: Izdvajanje HZZO-a malo se odgađa, ali od toga ne odustajemo

Premijer Zoran Milanović potvrdio je danas da će se "vjerojatno malo odgoditi" najavljeno izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, no poručuje da Vlada ne odustaje od tog projekta.

Milanović je u izjavi za Hrvatski radio moguću odgodu izdvajanja HZZO-a objasnio sporošću pojedinih službi u izmjenama pratećih zakona.

Odlučno je opovrgnuo medijske napise da se Međunarodni monetarni fond (MMF) protivi izdvajanju HZZO-a, istaknuvši da ni MMF ni Europska komisija nisu bili uključeni u taj proces.

"Nije točno, taj proces ide i vjerojatno mu netko želi malo i napakostiti. Ići će u cilju racionalnijeg i transparentnijeg poslovanja s mogućnošću ušteda, s tim da usluga ostane dobra, odnosno na razini koju si kao društvo, odnosno ekonomija, možemo priuštiti", rekao je Milanović.

I Grčić potvrdio da se od izdvajanja ne odustaje


I potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić poručio je danas da Vlada ne odustaje od izlaska HZZO-a iz državne riznice, a nije bitno hoće li se to dogoditi 1. srpnja ili kasnije.

Grčić kaže da je prvotni plan bio sve odraditi do 1. srpnja, a da se potom možda ide u rebalans koji bi istovremeno obuhvatio i dodatne mjere fiskalne konsolidacije.

"Hoće li se to dogoditi 1. srpnja ili mjesec, dva tri kasnije, čini mi se da to sada u ovom trenutku nije presudno, ali se od toga ne odustaje", rekao je Grčić na konferenciji za novinare na kojoj je govorio o ekonomskim pokazateljima za prvi ovogodišnji kvartal.

Lalovac zatražio "time-out"


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Boris Lalovac, koji bi trebao naslijediti Slavka Linića na mjestu ministra financija, kaže da je oko izdvajanja HZZO-a iz državne riznice osobno zatražio mjesec ili dva "time-outa", ali program se nastavlja a rokovi za izdvajanje, ako ono neće biti 1. srpnja, morat će se jasno definirati.

"Analize su napravljene, brojke su dobre, ali ja sam tražio time-out mjesec dva, budući da se moram ekipirati u tom dijelu. No, program je nastavljen kako je bilo dogovoreno. Dakle, ako neće biti 1. srpnja, definirat će se vrlo jasno rokovi i tko će biti sudionici", kazao je Lalovac novinarima nakon sjednice saborskog Odbora za financije na kojem se odlučivalo o njegovu imenovanju na ministarsku dužnost.

Na komentare da izdvajanje HZZO-a iz riznice neće donijeti nikakve uštede, Lalovac je kazao kako želi vidjeti je li riječ o strukturnoj ili samo o upravljačkoj promjeni.

"Budući da je HZZO 10 godina dio državne riznice, želim vidjeti detaljne analize. Znate da volim brojke i odluke će se donositi isključivo na temelju analiza", poručio je Lalovac.

Najave o odgodi izlaska HZZO-a iz državne riznice potvrdio je danas ministar zdravlja Rajko Ostojić, dok je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga poručio da neće odustati od uvođenja reda u sustav.

Ostojić je izjavio kako je 1. srpnja ove godine, po svemu sudeći, prerani rok za financijsko osamostaljivanje HZZO-a. Prije izdvajanja HZZO-a iz državne riznice, ističe, iz zdravstvenog sustava moraju se izdvojiti sve nezdravstvene naknade.

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga odlučno je demantirao medijske napise da je MMF zabranio izlazak HZZO-a iz riznice. Navodi kako je točno samo to da je MMF utvrdio da je naš zdravstveni sustav bolestan i preskup pa je u svom posljednjem izvješću ponudio dvije opcije za rješavanje problema - ili novo povećanje nameta građanima ili smanjenje troškova samog sustava.

Pokušaj uvođenja reda u naš zdravstveni sustav pokušavaju spriječiti pojedinci i interesne skupine kojima odgovara "lov u mutnom", optužuje Varga i poručuje da članovima Vlade i njemu osobno to daje još više motiva da sustav učine transparentnijim, racionalnijim i učinkovitijim.

HUBOL podupire izdvajanje HZZO-a iz riznice

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) poduprla je danas najavljeno izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice kao važan korak k ozdravljenju hrvatskog zdravstvenog sustava.

Izdvajanje HZZO-a samo po sebi neće riješiti financijske probleme zdravstvenog sustava, ali će onemogućiti nenamjensko trošenje zdravstvenog novca, smatraju u HUBOL-u.

U priopćenju navode kako je upravo uvođenje HZZO-a u riznicu donijelo ogromne financijske probleme zdravstvu.

"HZZO je za mnoge naknade bio samo tijelo distribucije, kao primjerice za porodiljne naknade ili naknade za bolovanja. Država je trebala iz općih poreza doznačiti te naknade HZZO-u, koji ih je trebao preusmjeriti korisnicima. Za sve vrijeme koje je HZZO dijelom riznice, nema podataka da je država doznačivala navedene iznose, a HZZO ih je redovito isplaćivao i to iz sredstava prikupljenih namjenskim doprinosom za zdravstvo", navodi HUBOL.

Izdvajanjem HZZO-a iz riznice, kažu, ili će država iz proračuna izravno isplaćivati naknade, ili će ih morati uplaćivati HZZO-u da bi se distribuirale krajnjim korisnicima.

HUBOL tvrdi da je od 2000. godine država na taj način uskratila HZZO-u od milijarde do čak oko pet milijardi kuna godišnje.

Jasno je da bi s tim sredstvima HZZO bio solventan i ne bi bilo problema s plaćama ili kolektivnim ugovorima, ali bi tada država bila prisiljena prikazati stvarni deficit u državnom proračunu, a ne skrivati deficit trošeći novac građana predviđen za zdravstveno osiguranje, kaže HUBOL.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije