54.161.108.58 US
 

"Da se Hrvatskoj dogodila Francuska rekli bi da se ustaše vraćaju na vlast"

Piše: Hina
ponedjeljak, 26.5.2014. 15:51
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

EKONOMSKA kriza, odnosno politika štednje glavni je razlog relativno slabijeg rezultata na izborima za Europski parlament dviju najvećih grupacija, europskih pučana (EPP) i socijalista i usporednog rasta euroskepticizma, smatraju hrvatski politički analitičari.

"Sigurno je ekonomska kriza utjecala na slabiji rezultat etabliranih stranaka kao što su europski pučani i socijalisti. Europski pučani su vidno pali u odnosu na rezultat koji su imali 2009. godine iako su i dalje najjača stranka", rekao je Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Politolog Branko Caratan kaže da je očito je da je politika koju je vodila Europska komisija iz Bruxellesa izazvala nezadovoljstvo. "Naravno, europska desnica koja potpada pod EPP ima tvrdo jezgro i to se odrazilo na izborima iako je izgubila oko 60 mandata u novom sastavu EP-a. S druge strane, europski socijaldemokrati nisu uspjeli ponuditi jedan novi uvjerljivi odgovor koji će ići preko granica puke kritike neoliberalnog koncepta koji je očito izazvao sve ove ekonomske probleme u Europi".

Politolog s Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović smatra da te stranke trebaju redefinirati svoju politiku. "Štediti se može kad se ima, šta će se štediti kad nemate?" Po njegovim riječima, "te stranke više uopće ne služe interesima građana. Njihovu agendu pišu korporacije, finacijska oligarhija, banke itd. To građani razumiju."

Međutim, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Tihomir Cipek smatra da su te stranke zapravo opet jasno pobijedile na ovim izborima. S izuzetkom Francuske i Velike Britanije "dobar dio stranaka lijevog i desnog centra osvojio dominantne pozicije", rekao je. Smatra da su izbori zapravo pokazali obrnuto - "kako je taj potencijal za promjenu relativno mali". On kaže da je očekivao da će biti više protestnih glasova birača te naglašava da danas ljudi protestiraju tako da ne izlaze na izbore.

Analitičari ističu da su liberali i zeleni ostali na vrlo sličnoj razini na kojoj su bili i na izborima 2009., a oni koji ostvaruju najveći rast su euroskeptici kako na lijevoj tako i na desnoj strani, s tim da su desni još i više profitirali u odnosu na prošli saziv parlamenta.

Euroskepticizam

Hinini sugovornici suglasni da euroskepticizam sve više raste kao posljedica krize. "To je sasvim očekivano u situaciji gdje smo zapravo već šest godina u dubokoj ekonomskoj krizi, a inače je poznato da na europskoj razini puno više ljudi glasa protestno nego na nacionalnoj", kazao je Butković, objasnivši da na nacionalnoj razini ljudi više razmišljaju da će ti koji su odabrani sastaviti i vladu.

"Zapravo je vrlo čest fenonomen da na europskim izborima ljudi glasuju da bi pokazali svoj protest u odnosu na vladajuće, a onda kada dođu nacionalni izbori ipak dvaput promisle hoće li glasati za te ekstremnije varijante. Takav porast tih ekstremnih stranaka ne znači automatski da će se to odraziti i na nacionalnoj razini", smatra Butković.

U nekoliko velikih zemalja takve stranke po prvi su put pobijedile na izborima. Nacionalna fronta Marine Le Pen u Francuskoj je završila na čelu 25 posto, a britanski euroskeptični UKIP je također prvi s 27 posto glasova, ljevičarska Siriza u Grčkoj pobijedila je sa sličnim postotkom. "Ta opcija zapravo želi još više naglasiti da se radi o Europi nacionalnih država od kojih svaka treba prije svega slijediti svoje vlastite interese i štititi pripadnike većinske nacije u toj državi", naglašava Cipek.

Licemjerje europske politike

Caratan kaže da euroskepticizam nesumnjivo dobiva krila. "Očito je da Europska unija ima veliku razliku između očekivanja i rezultata koje je u recentno vrijeme ponudila. Ovi rezultati zahtijevaju rekonstrukciju politike EU-a, ali je veliko pitanje hoće li se to i dogoditi", kazao je.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Milardović u ovom slučaju ističe dvostruke kriterije i licemjerje europske politike. "U Francuskoj je pobijedila stranka s protuimigrantskim, ksenofobičnim i rasističkim programom. Da je to dogodilo u Njemačkoj, razapeli bi ih na križ. Da se dogodilo u Hrvatskoj, rekli bi da se ustaše vraćaju na vlast. Riječ je o maskama, dvostrukim kriterijima, što je dopušteno jednima, nije drugima".

Dodaje i da EU ima "problema sama sa sobom, jer joj je politika kontradiktorna, ima transnacionalne institucije kojima pokušava voditi nacionalne politike".

Odaziv

Butković ističe da unatoč nezadovoljstvu i apatiji birača izlaznost ipak nije pala u odnosu na prošle izbore. "Ona je negdje oko 43 posto i to možda možemo zahvaliti tome da su ipak postojali istaknuti kandidati za predsjednika EK. Za razliku od izborne kampanje 2009. ova je kampanja bila personalizirana i ljudi su mogli povezati određene europske stranke s određenim licima i određenim idejama i to je možda rezultiralo time da izlaznost nije pala."

Butković smatra da se novije članice EU-a u prosjeku slabije odazivaju na europske izbore od starih zbog nedovoljne edukacije građana o tome za što zapravo glasaju, te nepostojanja svijesti u strankama da je bitno europske izbore voditi o europskim, a ne o domaćim temama. "Definitivno je potrebno uložiti veće napore da se ljudima objasni važnost tih izbora i da Europa ne postane svakodnevna tema samo pred izbore nego i u programima svih stranaka jer će tako izlaznost biti veća."

Milardović veći odaziv u starim članicama objašnjava time što su one dobrostojeće, dobro organizirane s uhodanim mehanizmima, s jačim političkim demokratskim kapacitetom i demokratskom političkom kulturom.

Caratan tvrdi da 'stara' Europa ima realnu procjenu težine Europske unije, a 'nova' Europa je bila puna očekivanja pa je zato "diskrepancija između očekivanja i razočaranja najveća, što se vidi i na odazivu". Dodao je da i Hrvatska ulazu u tu grupaciju.

Cipek kaže da su građani novih članica svjesni da imaju znatno manju moć u Europi. "Nije slučajno da je to jezgro Europe, Francuska i Njemačka, da su države koje su tu znatno moćne, koje mogu svoju i interese i volju nametnuti u Europi, a građani malih država članica vide da to nije slučaj za njihove države."

Tko će izabrati predsjednika Europske komsije

Najveće europske političke stranke istaknule su prvi put svoje kandidate za predsjednika Europske komisije i prema njihovu međusobnu dogovoru predsjednik Komisije treba postati onaj čija je politička skupina dobila najviše glasova, odnosno u ovom slučaju Jean-Claude Juncker. Takvo tumačenje Lisabonskog ugovora zapravo posve isključuje Europsko vijeće, koje okuplja čelnike zemalja članica, iz procesa izbora predsjednika EK-a. Neki čelnici se ne slažu s tim kako Europski parlament tumači tu odredbu Lisabonskog ugovora, jer bi to značilo da onda Europsko vijeće ima samo formalnu ulogu predlagatelja bez stvarnog utjecaja pri izboru osobe za tu važnu funkciju.

Formulacija u ugovoru nije decidirana u smislu da postoji automatizam između pobjednika na izborima i postavljanja na funkciju, navodi Butković. "Radi se o tome da kandidat za predsjednika EK mora dobiti potporu i u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću. Sad je pitanje hoće li Juncker moći ostvariti takvu koaliciju da dobije potporu obje institucije. Zato su se formirale ideje da će možda predsjednik EK biti neka osoba sa strane, ali su se istaknuti kandidati oštro usprotivili takvom razvoju situacije. Prema nekim razmišljanjima, bilo bi logično da Juncker postane predsjednik, a da Schulz uzme neku drugu dužnost, tipa visokog predstavnika za vanjsku politiku", kaže Butković.

On i Caratan se slažu da Juncker ima najviše šanse. Caratan smatra da je problem što EPP ne može sam izabrati nego treba dobiti koalicijsku podršku ili socijalista ili liberala. "I jedni i drugi imaju svoje uvjete i tu će biti 'deal' u podjeli glavnih položaja u strukturi institucija EU-a. Ako do tog dogovora ne dođe, postoji mogućnost da ponovno lideri europskih vlada presude i angažiraju nekoga izvan kruga onih kandidata koje su ponudili klubovi iz EP-a".

Cipek nema dvojbi - predsjednika Europske komisije izabrat će Europsko vijeće. "Juncker će okupiti većinu u EP, ali tu je presudna dozvola Europskog vijeća. Ako je njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila podržati Junckera to je zapravo presudno za njegov izbor."

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije